Dostupni linkovi

logo-print

Jatsenjuk u UN-u: Još ima vremena za mirno rješenje krize


Jatsenjuk u obraćanju Savjetu bezbjednosti

Jatsenjuk u obraćanju Savjetu bezbjednosti

Ukrajinski premijer Arsenij Jatsenjuk izjavio je u četvrtak uveče u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN-a da je njegova zemlja suočena sa vojnom agresijom Rusije koja "nema razloga i nema osnove", ali i da još ima vremena za rješenje krize.

On je ponovo pozvao Rusiju da povuče snage sa Krima i počne pregovore za rješavanje krize.

Premijer Ukrajine je rekao da je još moguće riješiti krizu sa Rusijom mirnim putem.

Okrećući se prema ruskom ambasadoru Vitaliju Čurkinu, Jatsenjuk, koji je do tada govorio na engleskom, pitao je ambasadora na ruskom jeziku da li Rusija zaista želi rat.

Jatsenjuk se obratio Vijeću sigurnosti na vanrednoj sjednici tog tijela dan nakon što je dobio snažnu podršku američkog predsjednika Baraka Obame, da će „SAD biti uz Ukrajinu“.

Prvi korak je odlazak američkih senatora u Kijev koje predvodi Džon Mekejen.

SAD i EU reagovaće u ponedeljak sa “serijom ozbiljnih poteza” protiv Rusije u slučaju održavanja referenduma u nedelju na Krimu, izjavio je državni sekretar Džon Keri. On je rekao u američkom Kongresu da se nada da će se izbeći ove mere, uključujući sankcije, i da će biti ostvaren napredak u njegovim razgovorima sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovom u petak u Londonu. Njih dvojica su razgovara telefonom u četvrtak.

Istovremeno, ruske snage započele su nove manevre u blizini granice sa Ukrajinom u kojima učestvuje 8,5 hiljada vojnika, uz angažman artiljerije i višeraketnih bacačaa Rusija je poslala šest borbenih aviona Su-27 i tri vojna transportna aviona u Belorusiju na zahtev tamošnjih vlasti zbog manevara poljskih i američkih vazdušnih manevara.

Vršilac dužnosti predsednika Ukrajine Oleksander Turčinov, je rekao da su ruske snage koncentrisane na granici sa Ukrajinom i “spremne za invaziju”.

U obraćanju Bundestagu u četvrtak kancelarka Angela Merkel pak upozorila je Rusiju da rizikuje masivnu političku i ekonomsku štetu zbog akcija na Krimu, gdje se Gazprom već prijavio za pomoć oko proizvodnje gasa i nafte.

„Ako Rusija nastavi u istom pravcu kao proteklih nekoliko sedmica, to neće samo biti kastrofa za Ukrajinu već će promijeniti odnose EU sa Rusijom", poručila je Bundestagu njemačka kancelarka. Kako kaže Angela Merkel, teritorijalni integritet Ukrajine „ni može biti dovođen u pitanje“ i to što je Rusija na Krimu rasporedila svoje trupe jasno je kršenje međunarodnog prava.

EU je spremna da uvede sankcije Rusiji „ako nastave da odbijaju pregovore“.

Merkel je pak dodala: “Ova kriza se ne može riješiti vojno.Govorim to svim ljudima koji brinu zbog toga –vojna akcija nije opcija”, nakon čega je uslijedio gromoglasan aplauz njemačkih paralmentaraca.

Obraćanje Merkel Bundestagu, uslijedilo je nakon što je snažnu podršku Ukrajini u srijedu dao američki predsjednik Barak Obama u Vašingtonu.

Mi smo bili veoma jasni da ruski upad na Krim, van baza koje tamo imaju, predstavlja kršenje međunarodnog prava, međunrodnih sporazuma koje je i Rusija potpisala, kao i kršenje teritorijalnog integriteta i suverenitata Ukrajine“.

Američki predsjednik je potom dodao:

Aleksej Jacnejuk i Barak Obama

Aleksej Jacnejuk i Barak Obama

„Postoji još jedan mogući put, i nadamo se da je predsjednik Putin spreman da krene u tom pravcu.Ali ako ne bude, ja sam čvrsto uvjeren da će međunarodna zajednica snažno stati iza ukrajinske vlade da bi sačuvali jedinstvo i teritorijalni integritet“ , kaže Obama.

Premijera Ukrajine urednik BBC-ja iz Vašingtona opisao je kao čovjeka koji izgleda i zvuči blago, ali iako mlad, s naočarima i proćelav, veoma vatren govornik. Jatsenjuk je poručio da je spreman da razgovara sa Moskvom ali da se „nikad neće predati“ u borbi da zaštiti suverenitet Ukrajine.

Ovdje se radi o slobodi.Borimo se za našu slobodu, borimo se za naš suverenitet, i nikada se nećemo predati” poručio je je Jatsenjuk.

Jatsenjuk će se u četvrtak uveče u 20 sati po centralnoevropskom vremenu obratiti Savjetu bezbjednosti UN, u kojem kao stalna članica sjedi i Rusija. Najavljujući svoje obraćanje ranije, ukrajinski premijer je rekao da okupacije Krima od strane Rusa ima šire posljedice i ne tiče se samo njegove zemlje. To je, prema riječima Jatsenjuka „globlni problem“.

Kao još jedan od koraka podrške SAD Ukrajini, u Kijev putuje grupa američkih senatora predvođena uticajnim republikancem Džonom Mekejnom. U grupi je pet republikanskih senatora i tri predstavnika demokrata. Mekejn, poznat kao oštar kritičar Putina već je bio u Kijevu u decembru, pružajući podršku proevropskim demonstrantima na Maidanu.

U srijedu je i senatski Komitet za vanjske poslove, odobrio mjere kojima se omogućava pomoć Ukrajini u iznosu većem od milijardu dolara, garancije za zajam novoj vladi u Kijevu te snakcije za Ruse i Ukrajince odgovorne za kršenje ljudskih parava tokom protesta koji su doveli do svrgavanja Viktora Juankoviča i njegove vlade.



GAZPROM ulazi na Krim

Dok proruske regionalne krimske vlasti nastavljaju pripreme za referendum o pripajanju tog poluostrva Rusiji, koji će se održati u nedjelju 16. marta, a koji je službeni Kijev i Zapad okarakterisao kao neligitiman, ruska kontrola nad svim resursima u toj autonomnoj oblasti se nastavlja. Predsjednik proruskog krimskog parlamenta Vladimir Konstantinov poručio je da se o gasu i nafti u toj regiji treba brinuti kompanija kao što je Gasprom, ruski gigant u valsništvu države.

„Rusija i Gasprom treba da brinu o proizvodnji nafte i gasa.To nije naš problem", kaže Konstantinov i dodaje: „To su naša naftna polja i mi ćemo se boriti za njih.“

Gasprom je također saopštio da želi da Ukrajina bude u stanju da plati za isporučene energente i da mu nije stalo do “gasne krize” oko cene i dugova.

U srijedu je već saopšteno da će krimske ruske vlasti preuzeti kontrolu nad ukrajinskim kompanijama na toj teritoriji uključujući i izvore prirodnog gasa u Crnomorskom regionu.

Krimski tatarski lider, Mustafa Džamilev, rekao je za RSE, da je telefonom razgovarao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Džamilev mu je saopštio njihovu poziciju da je referendum na Krimu nelegalan, protivan ukrajinskim zakonima i međunarodnom pravu.

Putin mu je pak uzvratio da oni moraju poštovati rezulate tog referenduma, te da očekuje da krimski Tatari neće praviti nikakave probleme.Dažmilev je poručio da ne planiraju da prave probleme već da sve svoje akcije koordiniraju sa ukrajinskim vlastima u Kijevu.Kako kaže, Džamilev, Putin je za sebe sačuvao pravo da ima zadnju riječ.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG