Dostupni linkovi

Njemačka priznala genocid na Jermenima, Ankara opozvala svog ambasadora


Jermenski aktivisti i vjerski velikodostojnici u Bundestagu su zahvalili natpisima na usvajanju rezolucije, 2. juni 2016.
Jermenski aktivisti i vjerski velikodostojnici u Bundestagu su zahvalili natpisima na usvajanju rezolucije, 2. juni 2016.

Njemački Bundestag izglasao je Rezoluciju kojom se masakr nad Jermenima u Otomanskom carstvu naziva genocidom.

Turska je pozvala svog ambasadora u Njemačkoj na konsultacije nakon što je Berlin priznao genocid, javio je Reuters.

Ministar vanjskih poslova Turske, Mevlut Čavušoglu (Mevlut Cavusoglu) je napisao na Twitteru da je njemačko glasanje "neodgovorno i neutemeljeno".

"Način da se zatvore tamne stranice vaše sopstvene istorije ne može ići preko ocrnivanja drugih država neodgovornim i neutemeljenim parlamentarnim odlukama" napisao je Čavušoglu.

Turski premijer Binali Jildirim (Binali Yildrim) je pak optužio, kako je rekao, "rasistički jermenski lobi" za odluku Bundestaga.

Vladajuća turska Partija pravde i razvoja (AKP) u prvoj reakciji je saopštila da je priznanje genocida “ozbiljno naštetilo” odnosima Berlina i Ankare.

Jasnin Aktaj (Yasin Aktay) je to rekao u televizijskom obraćanju odmah nakon glasanja u donjem domu Bundestaga, u kojem je Rezolucija prihvaćena velikom većinom.

Turski paralament planira da predstavi deklaraciju protiv rezolucije u Bundestagu, rekao je za Reuters izvor iz AKP.

Istoričari procjenjuju da je do milion i po Jermena ubijeno u otomanskoj Turskoj u periodu 1915-1916.

Turska snažno odbacuje tvrdnje i insistira da su te brojke preuveličane, i kaže da masakri nad Jermenima i drugim hrišćanima u tom periodu nijesu bili genocid već da su oni koji su pobijeni bili žrtve građanskog rata i pobune.

Oni tvrde i da je u raspadu Otomanskog carstva ubijeno mnogo manje ljudi, između 300.000 i 500.000 Jermena, ali i Turaka.

Masovna ubistva Jermena do sada je više od 20 država svijeta priznalo kao genocid, među njima i Francuska i Kanada.

Njemački parlament u četvrtak je izglasao Rezoluciju pod nazivom "Sjećanje i komemoracija genocida nad Jermenima i drugim hrišćanskim manjinama 1915. i 1916". Riječ genocid se ponavlja i u tekstu Rezolucije.

Turski premijer Binali Jildirim je ranije u četvrtak na sastanku vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP) ocijenio da će odluka Njemačke biti "test prijateljstva" između dvije zemlje.

"Njemačka je čvrst saveznik Turske. Mi vidimo Njemačku kao kamen temeljac Evropske unije, kao lokomotivu bloka. Zbog toga se nadamo da Njemačka neće preduzeti tako iracionalan korak", rekao je novi premijer i dodao:

"Vijećemo hoće li biti odobrena ili ne. Ovo je lakmus papir za njemačko prijateljstvo. To nije u stvari naš problem. Nije ni njemački takođe. Ali oni imaju 3,5 miliona tursko-njemačkih glasača u njihovoj zemlji, 3,5 miliona Turaka", podsjetio je Jildirim.

U srijedu veče se hiljade njemačkih Turaka okupilo u Berlinu da protestuju zbog glasanja u Bundestagu, odbacujući optužbe da se s početka prošlog vijeka u Turskoj dogodio genocid nad Jermenima.

Protest u Berlinu, 1. juni 2016.
Protest u Berlinu, 1. juni 2016.

Među njima je bio i profesor ekonomije Šefik Bahadir (Sefik Bahadir), koji je za Euronews rekao:

"Ti poslanici, koji nemaju pojma, donose čisto političku odluku koja će predstavljati teret za generacije … Naša djeca će morati da nose taj teret genocida. Bilo bi mnogo prikladnije da je takva odluka donesena na sudu, jedan međunarodni tribunal bi mogao donijeti odluku o tome."

I turski parlament je tokom noći objavio saopštenje Komiteta za vanjske poslove, ocjenjujući da je njemačko glasanje "potpuno neprihvatljivo".

Još ranije je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan (Recep Tayyip Erdogan) upozorio u pismu njemečku kancelarku Angelu Merkel da će izglasavanje rezolucije "naštetiti budućim odnosima na diplomatskom, ekonomskom, političkom, komercijalnom i vojnom planu između dvije zemlje".

Neposredno uoči glasanja, pak, jermenski predsjednik Serž Sarkisijan (Serzh Sarkisian) apelovao je na njemačke zakonodavce da ignorišu Erdoganovo upozorenje.

"Nije fer da ne možete nazvati genocid nad Jermenima genocidom samo zato što se šef druge države ljuti zbog toga", rekao je Sarkisijan za njemački Bild.

Merkel je podržala rezoluciju, iako zbog ranije preuzetih obaveza kancelarka nije bila na glasanju, baš kao ni vicekancelar Zigmar Gabrijel (Sigmar Gabriel) i ministar vanjskih poslova Frank Valter Štajnmajer (Frank Walter Steinmier).

Predsjednik Njemačke Joakim Gauk (Joachim Gauck) je još prošle godine prisustvujući komemoraciji 100. godišnjice od zločina rekao: "Njemačko carstvo snosi djelimičnu odgovornost za te tragične događaje", aludirajući da je Njemačka u to vrijeme bila saveznik Otomanskog carstva i da su tamo imali vojnike koji su učestvovali u masovnim deportacijama Jermena.

Analitičari, pak, procjenjuju da tajming glasanja nije mogao biti gori za kancelarku Merkel.

U igri je njena politička budućnost i sporazum između Turske i EU o zaustavljanju priliva izbjeglica, na šta je zvanična Ankara pristala u zamjenu za novčanu pomoć, viznu liberalizciju za njene građane i ubrzanje pregovora u pristupanju Turske u EU.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG