Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatske je političare zahvatila proljetna živost. Aktivni su, rastrčali se, puni su optimizma. Nadolazi njihova omiljena igra – izbori.

Upravo održani izvanredni izbori u petnaestak općina i gradova pokazali su neke zanimljive trendove. Uzorak je premali, ali ipak zaslužuje pozornost. Vidljiva je premoć HDZ-a (ali ne takva kakvu su najavljivali) i držanje iznad vode SDP-a i partnera (bolje su prošli nego što su govorile prognoze). Nove snage na političkoj sceni – populističko-anarhistički Živi zid i lijevo-ekološki Orah – neuspješno su startali. Možda se prvi mačići u vodu bacaju. Uspjeh su postigle nezavisne liste, što je opći trend kod lokalnih izbora. Tu pozornost privlači slučaj dalmatinskog gradića Omiša, gdje je mladi zubar opetovano nadmoćno pobijedio HDZ koji je gradom vladao od 1990-tih i koji je tog nezavisnog kandidata pokušao opstruirati svim sredstvima. Bez problema su prošli i političari pod optužbama (Dubrovnik).

Pažnja se opet prebacuje na nacionalnu scenu i predstojeće parlamentarne izbore. Njihov se datum ne zna. Kalkulira se s ranijim terminom od krajnjeg roka, početka 2016. godine.

Već više od godinu dana traje uzlazni trend HDZ-a i pad podrške vladajućoj koaliciji na čelu sa SDP-om. Sada je razlika oko 10 posto u korist HDZ-a.

Očekivano, vjetar u leđa HDZ-u bila je pobjeda njihove kandidatkinje na predsjedničkim izborima. Kolinda Grabar-Kitarović izbila je i na prvo mjesto popularnosti političara. Medeni mjesec s javnošću traje. Gafovi i ponašanje na rubu prekoračenja ustavnih ovlasti još se ne uzimaju ozbiljno.

HDZ je na – za sebe – najbolji mogući način iskoristio oporbene 3 godine.

Pustoš i javnu sramotu koju je ostavio korupcionaški mandat Ive Sanadera iskoristili su, kako za unutarnje jačanje i homogenizaciju stranke, tako i za obračun s ukupnim njegovim nasljeđem, u kojemu je bilo i modernističkiih i obnoviteljskih tragova. Bez krzmanja raskrstili su s bivšom predsjednicom i premijerkom Jadrankom Kosor, s čelnicima koji su dobili ponajveći broj glasova na unutarstranačkim izborima, Milanom Kujundžićem i Dragom Prgometom, odbacili umjerenu bivšu ministricu finanacija Martinu Dalić. Svi ti obračuni stranci nisu uopće štetili. Ujedinili su se oko novog predsjednika Tomislava Karamarka, jer desnoj strani prirodno pripada da ima vođu kojeg se bespogovorno slijedi.

U zbijanju redova i prikupljanju svojeg obeshrabrenog biračkog tijela stranka se vratila oštroj nacionalističkoj i desničarskoj retorici s početka 1990-tih.

U zbijanju redova i prikupljanju svojeg obeshrabrenog biračkog tijela stranka se vratila oštroj nacionalističkoj i desničarskoj retorici s početka 1990-tih. Javni prostor kontaminirali su obnovom govora mržnje, prijetnjama i najavama novih obračuna. Pri tome su se pozivali na obnovu ''tuđmanizma''. Tu su lukavo uhvatili u zamku smušenu institucionalnu ljevicu, a i dobar dio lijevo-liberalne javne scene koji su ničim izazvani odjednom počeli hvaliti Tuđmana i tuđmanizam. Jest da je Franjo Tuđman bio intelektualno i državnički nadmoćan sadašnjem provincijalnom vodstva HDZ-a, ali nema ničega iz njegove ostavštine što bi u modernoj i demokratskoj zemlji trebalo slijediti.Ovako su se ljevičari i liberali upetljali braneći Tuđmana od Karamarka i gubili prostor vlastite identifikacije, zbunjujući svoje birače. Sada im Karamarko hladno poručuje da su sami posegnuli za ideološkim obračunima.

A on se odlučio posvetiti ekonomiji i izvlačenju zemlje iz krize. Liježe i ustaje, kaže, svakog dana s tom brigom. S obzirom da očigledno nije bog-zna-što smislio, odlučio je pozvati bavarski ekonomski institut (IFO) koji uživa solidnu međunarodnu reputaciju. Nedavno je održana i prva konferencija na kojoj su stručnjaci toga instituta predstavili svoje viđenje ekonomskog razvoja za tranzicijsku zemlju u krizi kakva je danas Hrvatska.

Krenula je i zanimljiva javna rasprava o tim prijedlozima.

HDZ se sada predstavlja kao stranka okrenuta razvoju i brigu za građane, poziva na suradnju i dijalog. Prešla je u novu, neposrednu predizbornu fazu - iz faze bespoštedne ideološke konfrontacije ušla u trku za pridobijanja birača i izvan svoga prirodnog klijentelističkog okruženja. Konfrontacija ne izostaje, ali konačno postoje i neki sadržaji koji se tiču razvoja.

HDZ je tako malo-pomalo učvrstio svoju prednost. Više naprosto na dnevnom redu nisu njegova kriminalna prošlost i sve one godine koje su Hrvatsku dovele na rub bijede.

Živnula je i vladajuća koalicija. Netko je izračunao da je premijer i lider SDP-a Zoran Milanović aktivniji proteklih mjeseci nego u protekle tri godine. Vidljiv je napor da se pokuša sačuvati mandat.

Živnula je i vladajuća koalicija. Netko je izračunao da je premijer i lider SDP-a Zoran Milanović aktivniji proteklih mjeseci nego u protekle tri godine. Vidljiv je napor da se pokuša sačuvati mandat.

Gospodarski rast konačno je dobio mali zamah sa skromnih 0,3 posto rasta, ali ipak rasta. Izvoz je povećan, opet skromno ali ipak. Industrijska proizvodnja bilježi rast koji je trenutno u zastoju zbog zaustavljanja rada Sisačke rafinerije i Petrokemije, ali to se nastoji pokrenuti. Socijalno-fiskalnim mjerama malo su povećane plaće i mirovine. Mirovine stižu uredno. Državna uprava, suštinski nedirnuta u svojoj neefikasnosti, djeluje transparentnije. Birački spiskovi su poslije 20 godina nereda sređeni. Fiskalizacija je unijela reda u poslovanje, osobito trgovine i usluga. Javna nabava smanjila je korupciju.

Te i niz drugih mjera koje se poduzimaju daju i neke rezultate, ali se oni ne objedinjavaju u opći pozitivni trend.

Bojimo se i da su došle prekasno. Tim više što se Vlada ne bavi ključnim pitanjem – pitanjem smjera ekonomske i razvojne politike.

Njime će se još manje baviti HDZ.

Ta je stranka oduvijek imala samo jedan cilj – vladati. Ova autorica spada u one koji drže da tu promjena nema.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG