Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Odbojka preko žice


Slovenačka vojska postavlja žicu na granici sa Hrvatskom

Slovenačka vojska postavlja žicu na granici sa Hrvatskom

Hrvatski i slovenski sportaši, olimpijci, te umjetnici, studenti i drugi građani zaigrat će u subotu, 19. prosinca odbojku na hrvatsko-slovenskoj granici. Čini se, ništa neobično, božićno je vrijeme, niz susreta na granici tradicionalno je druženje susjeda. Ovaj put međutim, umjesto mreže, između ekipa će biti bodljikava žica. Prava, oštra, ona koju je Slovenija nedavno podignula uzduž dobrog dijela hrvatsko-slovenske granice. Organizator susreta je grad Pula kao kandidat za evropsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

Proteklih dana nizom je spontanih i organiziranih manifestacija, od Međimurja, Hrvatskog zagorja, do Gorskog kotara i Istre izraženo ogorčenje postavljanjem žice na granici. Otežan je život i komunikacija ljudi u pograničnom području, ugrožene životinje već u mukama ugibaju.

Skupština Istarske županije jednoglasnom je odlukom izglasala deklaraciju o pravu na slobodu kretanja ljudi i dobara, sa zahtjevom da se ukloni žica s granice. Načelnici pograničnih gradova i općina Italije, Slovenije i Hrvatske suglasno traže isto, ovlastivši istarskog župana da slovenskom premijeru prenese njihovu poruku. Trst, Koper, Piran, Umag, Buje, Buzet i ostali pogranični gradovi i gradići dobro pamte Zonu A i Zonu B. Ne žele povratak toga vremena.

Slovenski premijer Miro Cerar, i sam sin sportaša i olmpijca, izjavljuje da je žica neprijatna ali nužna privremena mjera. Ima informacije, kaže, dapače - ''izričite najave'' - da bi Hrvatska mogla preko Istre migrante usmjeravati prema Italiji, te da Italija već organizira pogranične vojne patrole. Nije naveo izvor. U Hrvatskoj takvih informacija niti saznanja nema.

Hrvatska je Vlada reagirala višekratnim prosvjednim notama, zbog povrede granične crte. Bez rezultata, pa čak i odgovora. Uputila je i prigovor Evropskoj komisiji zbog narušavanja evropske direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune, te zbog prijetnje ugroženim vrstama. Građani s obje strane granice spontano režu žicu, oslobađajući prostor životinjama na njihovim uobičajenim prijelazima. Formirana je i građanska inicijativa "Režem žicu". Ministar policije Ranko Ostojić ohrabruje ih na facebooku: ''Kad se male škare slože, sve se može''. Slovenski europarlamentarac Ivo Vajgl izjavljuje da se srami učinjenog.

I to je to. Prosvjeduje se, a žica se nastavlja podizati.

Evropa bez granica ostaje pusti sanak. Šengenski režim na ozbiljnoj je kušnji. Najnovija nizozemska inicijativa da se uvede mini-Schengen samo za zemlje Beneluxa, te Njemačku i Austriju dodatno je uzburkala duhove. Želi se smanjiti broj tražitelja azila, pa se, po toj zamisli, u buduću mini-šengensku zonu ti ljudi ne bi puštali, već bi azil čekali u tranzitnim izbjegličkim centrima. I prije nego je zaokružen, Schengen bi se urušio. Već je ranije, kad je izbjegličko/migrantska kolona krenula prema Evropi, tzv. Dublinski sporazum o azilu praktički mrtav. Zemlje-članice EU ponašale su se prema vlastitom nahođenju. Nova regulacija tek se smišlja.

Nakon što je EU propustila bilo što ozbiljno poduzeti povodom mađarske žice, ovaj je zastrašujući način zaustavljanja ljudi po načelu svršenog čina postao legitiman. Teško će Hrvatska išta postići prosvjedima Sloveniji.

Ostavio je i političke posljedice. Zatvaranje, nacionalni i državni egoizam, ksenofobija sve manje postaju čuđenje, sve više realnost. Očituje se to i na mnogim evropskim izborima.

Nedavni teroristički napad u Parizu svakako je pojačao strah kod mnogih. Razumljiv strah i oprez prekrili su goli rasizam i pomiješali se u nedefiniranu i potencijalno zapaljivu smjesu.

Hrvatska je do sada, zahvaljujući razumnoj politici Milanovićeve Vlade, izbjegla upasti u tu klackalicu. Više od pola milijuna izbjeglica i migranata prošlo je u tri mjeseca kroz zemlju, praktički bez ozbiljnijih problema. Ali, problem nije riješen. Ni ondje gdje je nastao – na Bliskom istoku, niti ondje gdje se reflektira – u Evropskoj uniji. Istodobno, Hrvatska je u postizbornom razdoblju koje traje. Izbjeglička kriza više nije u fokusu javnosti, nije niti u agendi pregovora koji traju oko formiranja nove Vlade.

Može se samo nagađati što će se zbivati.

Mogu se i registrirati pozicije glavnih aktera poltičke scene, pa eventualno iščitati budući potezi. Sa SDP-eom je najmanje nepoznanica, jer je ta stranka, kao vladajuća do sada, javno pokazala svoju politiku – naglasak na humanitarnom aspektu i solidarnosti, uz brigu za nacionalnu sigurnost i stabilnost zemlje. HDZ-eov pristup obuhvaća ista načela, ali s obrnutim prioritetima – najprije sigurnost, potom humanizam. Vrijedi zapamtiti konvenciju te stranke neposredno uoči izbora, kada je poruka Viktora Orbana dožvjela najveće ovacije. U redovima svoje koalicije imaju zastupnika koji je zagovaratelj bodljikave žice, a s izjavom o ''biološki jačim muslimanima'' uznemirio je javnost.

Prilična nepoznanica je Most, grupacija koja odlučuje o /ne/sastavljanju buduće Vlade. Oni su se izbjegavali izjašnjavati o izbjegličkoj krizi, kao uostalom i o nizu politički relevantnih tema.

Danas, 18. prosinca, svjetski je dan migranata. U svijetu danas ima 60 milijuna izbjeglica i raseljenih lica.

Prošla sam prije neki dan hrvatsko-slovensku granicu.

Žica je zastrašujuća. Ništa ne može odagnati tjeskobu koju izaziva.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG