Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Mulj iz podruma stigao do prvog kata


Potpisivanje građana za referendum, travanj 2013.

Potpisivanje građana za referendum, travanj 2013.

Više nema nikakvih dilema: u Hrvatskoj će se 1. prosinca održati referendum o definiciji braka. Ustavni sud otklonio je i posljednju prepreku tako što se - odbio izjasniti o (ne)ustavnosti referendumskog pitanja.

A pitanje glasi: ''Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“ Blizu 750 tisuća građana potpisalo je zahtjev za ovakvim referendumom. Pozivaju se na prirodne zakone, tradiciju, većinu, Boga. Iza njih su nedvosmisleno stali Crkva i sve desne i konzervativne stranke.

Liberalna Hrvatska se digla na noge. Pokušavali su dokazati da je riječ o diskriminaciji, o nasilju nad manjinama, o materiji koja ne pripada u ustav, o koraku unatrag u dosegnutim slobodama, itd. Vladajuća lijevo-liberalna većina također je protiv ovakvog referendumskog pitanja, ali kaže da poštuje volju građana pa je u Saboru digla ruku za njegovo raspisivanje.

Vladajući su propustili preciznije pravno regulirati referendum, pa je tako moguće da praktički svako pitanje bude predmet odlučivanja, te da je za prolaz dovoljan i jedan jedini glas. Vladajući su također propustili - iz kaprica, političkih principa ili neznanja, sada je to manje važno – zatražiti mišljenje Ustavnog suda o ustavnosti referendumskog pitanja.

Ustavni sud, taj čudni hibrid dokazanih pravnih stručnjaka i pravničkh anonimusa koji su isplivali kao rezultat politikanske trgovine vlasti i opozicije, odlučio se ne stati ni na čiju stranu. Tematika nije precizno pravno regulirana, Sabor nije zatražio mišljenje Suda – prema tome, neka referendum ide. Sve ostalo bila bi ustavna kriza. Za svaki slučaj, što je veoma važno, Ustavni sud prisnažio je pravima istospolnih zajednica, izrijekom ističući da rezultat referenduma ''ne smije imati nikakvog utjecaja na daljni razvitak zakonskih instituta izvanbračne i istospolne zajednice'' kojima se garantira pravna zaštita osobnog i obiteljskog života.

Prema svim prognozama referendum će proći. Ništa se neposredno po njegovom izglasavanju neće dogoditi. Jedini izravni pravni učinak bit će da se zajednica istospolnih partnera neće moći nazivati brakom, ali će moći ostvarivati sva prava koja joj garantira zakon.

Vladajuća većina namjerava uskoro proširiti prava istospolnih zajednica, sve do potpunog izjednačenja s pravima heteroseksualnih partnera, osim prava na posvajanje djece.

Čemu onda toliko uzbuđenje i pravi kulturni rat koji se proteklih mjeseci u Hrvatskoj vodi?

Hrvatska je pod snažnom ideološkom opsadom desnice. Referendum je mimikrija, dimna zavjesa za konzervativnu rekonkvistu koja vlada hrvatskim duhovnim obzorom. I to svi sudionici znaju, pa i onda kada se prave naivni.

Socijalni i ekonomski kolaps pred kojim se zemlja nalazi humus je za uzgoj endemske biljke koja je svojedobno dosta široko niknula na ovim prostorima.

Na naoko nevinom pitanju o tome što je brak, sa samorazumljivim odgovorom, vježbala se otpornost društva za buduću, težu artiljeriju.

Iako formalno i organizacijski nisu povezani, ista duhovna i ideološka matrica pokreće zagovornike referenduma o braku, kao i one o upotrebi ćirilice.

Matrica isključenja drugoga i drugačijega. Kuda ide takvo društvo ne treba niti naglašavati.

Najvažniji domet ove ''referendumske demokracije'' jest ulazak na velika vrata shvaćanje demokracije kao prostog zbira volje većine. Gotovo da je poništen napor generacija i desetljeća koji je doveo do općeg civilizacijskog konsenzusa oko prava manjina.

Građansko društvo potučeno je svojim vlastitim oružjem – biračkim pravom.
Vidljiv je trend izvlaštenja parlamenta, ignoriranja zakona i nametanja paralelnih centara odlučivanja kao legitimnih, sve u ime ''volje većine''.

Za očekivati je da će takve tendencije zakonske ''zaštite'' većine eskalirati.
Pitanje je kako se obraniti, a ne ugroziti dosegnuti stupanj demokracije, pluralizam mišljenja i svjetonazora.

U svakom društvu postoje esktremisti, isključive ideje i ideologije. Stabilna društva ne dopuštaju da taj mulj izađe iz podruma.

''Referendumskom demokracijom'' proteklih tjedana u Hrvatskoj nešto mulja doprlo je i do prvog kata.

Treba li se društvo povlačiti na više katove?
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG