Dostupni linkovi

logo-print

Šaškor: Hrvatska i Srbija stalno na početku


Susret predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i premijera Srbije Aleksandra Vučića na mostu na Dunavu, 20. lipnja, 2016.

Susret predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i premijera Srbije Aleksandra Vučića na mostu na Dunavu, 20. lipnja, 2016.

Hrvatska predsjednica i srpski premijer održali su u ponedjeljak važne sastanke u istočnoj Slavoniji i Vojvodini, obišli simbolički važna mjesta, susreli se s ljudima, potpisali važne dokumente. Svatko razuman potpisao bi ono što su oni potpisali.

Nestali, položaj manjina, granice, zajednički prekogrančni projekti, suradnja u borbi protiv terorizma i u izbjegličkoj krizi – pitanja su od vitalnog interesa i za dvije zemlje i njihove građane kao i za stabilnost regije.

U proteklih 15 godina susreta na najvišoj razini bilo je bezbroj. Dokument sličan najnovijem potpisali su tadašnji predsjednici Hrvatske i Jugoslavije Mesić i Koštunica još 2001. godine.

U tegobnom procesu normalizacije odnosa dviju zemalja vrijedi još spomenuti svojedobne susrete Mesića i Marovića, Sanadera i Koštunice, Josipovića i Tadića.

Svaki od njih donio je poneki, iako minijaturni pomak. Iako je bilo časnih pojedinaca, dvije zemlje u proteklom razdoblju nisu vodili državnici od formata.

Malo je bilo onih koji su htjeli prepoznati stvarni i dugoročni interes građana i raditi na njihovom rješenju, bez obzira na dnevnopolitičke prepreke i otežavajuće okolnosti koje je nedavna prošlost sa sobom donijela. Ruku na srce, Adenauera i De Gaullea nismo imali.

Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić poželjeli su da ovaj susret bude ''povijesni''. Ostavimo po strani predstavu o vlastitoj važnosti ovo dvoje političara.

Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović posjetili Dalj, 20. lipnja 2016.

Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović posjetili Dalj, 20. lipnja 2016.

Zapitajmo se – jesu li se stekle "povijesne" okolnosti i koliko ih Grabar Kitarović i Vučić reprezentiraju?

Ponajprije, oko susreta i potpisivanja političke deklaracije kao glavno postavilo se pitanje tzv. formata. Tko se sastaje, kakve su im ovlasti?

Predsjednica Hrvatske nominalna je šefica države i sukladno Ustavu sukreira vanjsku politiku. Nema izvršnih ovlasti. S druge strane, srpski ih premijer ima. Oni formacijski nisu isti rang.

Prema izvorima s Pantovčaka, predsjednica je dogovarala susret a da Vladu nije obavijestila. Na njega nije povela ni ministra vanjskih poslova.

K tome, hrvatska Vlada je upravo pala i funkcionira kao tehnička Vlada u ostavci, a Sabor je donio odluku o vlastitom raspuštanju. Hrvatska je pred novim izborima.

Srpski premijer je u ovome trenutku tehnički premijer i mandatar za formiranje nove Vlade. Njegov je budući mandat neupitan. U Hrvatskoj se ne zna tko će činiti buduću Vladu.

Kolindi Grabar Kitarović Tomislav Nikolić je nepoželjan partner. Aleksandar Vučić s dosadašnja dva hrvatska premijera nije uspostavio suradnju koja bi rezultirala ozbiljnim sporazumom, a novoga nije sačekao.

U takvim okolnostima ozbiljne zemlje ne poduzimaju "povijesne poteze".

Stoga je opravdano zaključiti da susreti u Dalju, Tavankutu i Subotici, iako pozitivni po porukama, ne mogu imati povijesno niti prekretničko značenje.

Oni su rezultat kako međunarodne konstelacije, tako i unutarnjih okolnosti u jednoj i drugoj državi.

Srbija igra neizvjesnu simultanku koja se zove "i SAD i Evropska unija i Rusija i Kina" i trudi se ostaviti dojam da je izbor isključivo na njoj. Kontakti s Hrvatskom na najvišem nivou su dobrodošli. Kosovo kao pravi i istinski izazov može malo pasti ispod radara.

Usput, u Srbiji je pri završetku ustoličenje Aleksandra Vučića kao jedinog reprezentanta države i dovršetak guranja predsjednika Nikolića na margine.

Hrvatska predsjednica je, prihvaćajući Vučića kao svog partnera za komunikaciju, tome prisnažila. Tome je pridonijelo i Nikolićevo ponašanje, osobito u odnosima s Hrvatskom.

Hrvatska je trenutačno u krizi vlasti i odnosi sa susjedima, pa i Srbijom, nisu joj u fokusu. Sa svoje strane, hrvatska predsjednica ima vlastitu agendu. Ona mora popraviti imidž zemlje koja je za kratkog trajanja neuspješne Vlade s pravom izazvala podozrenje u svijetu. Povratak u radikalni nacionalizam i koketiranje s fašizmom zabrinuli su mnoge svjetske adrese.

Stožer Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjednik stranke Tomislav Karamarko slavi izbor Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu Hrvatske, 11. siječnja 2015.

Stožer Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjednik stranke Tomislav Karamarko slavi izbor Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu Hrvatske, 11. siječnja 2015.

U toj je Vladi Karamarkov HDZ, nekadašnja predsjedničina stranka, bio okosnica. Sama Kolinda Grabar Kitarović u predizbornoj kampanji naglašavala je otklon od "regiona", a u prvoj godini mandata otklanjala žalbe srpske zajednice na pojačane pritiske i porast netrpeljivosti. Popravljanje odnosa sa Srbijom popravljanje je i vlastitog imidža u svijetu.

Osim toga, šefica države želi ojačati vlastitu poziciju u zemlji. U trenutku – a on će potrajati više mjeseci – kad Hrvatska ima Vladu u ostavci, predsjednica nastoji protegnuti vlastite ovlasti do ruba ustavnih nadležnosti, a ponekad i preko toga (na primjer, traženje sjednice Vlade u ostavci koja bi predložila izmjene Zakona o sportu).

Sve su to okolnosti koje najnovije poteze na relaciji Zagreb–Beograd objašnjavaju kao prigodne i dnevno-politički uvjetovane. Što će od njih stvarno biti, ovisi i o evropskom putu Srbije i o novoj hrvatskoj Vladi koja neće biti formirana do kasne jeseni.

Za sada ostaje nam da pozdravimo novi početak. Opet.

  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG