Dostupni linkovi

logo-print

Šaron preminuo nakon osmogodišnje kome


Ariel Sharon, foto iz 2005.

Ariel Sharon, foto iz 2005.

Bivši izraelski premijer Ariel Šaron umro je u subotu u Medicinskom centru Šeba u Tel Hašomeru, kraj Tel Aviva, nekoliko dana nakon što mu se zdravstveno stanje dramatično pogoršalo.

Šaron, koji bi narednog mjeseca napunio 86 godina, bio je u komi od januara 2006. godine, kada je pretrpio moždani udar.

Nekoliko mjeseci prije nego što se razbolio, Šaron je povukao izraelsku vojsku i evakuisao jevrejske naseljenike iz pojasa Gaze u ljeto 2005. godine.

Bio je to šokontan preobražaj za lidera koji je dugo zagovarao naseljavanje okupiranih teritorija.

Izraelci će ga, osim po političkoj karijeri, pamtiti i kao velikog vojnog vođu, koji se borio u četiri izrelska rata.

U ratovima 1967. i 1973. godine divizije koje je predvodio imale su ključnu ulogu u izraelskim uspjesima.

Palestinci, međutim, pamte da je označen djelimično odgovornim za masakr stotine njihovih sunarodnika u izbjegličkom logorima Sabra i Šatila u Libanu od libanske hrišćanske milicije 1983. godine.

Za premijera je izabran 18 godina kasnije, obećavši da će postići “bezbjednost i istinski mir”, podsjeća BBC.

U početku je predvodio gušenje drugog palestinskog ustanka, intifade, u kome je poginulo više od tri hiljade Palestinaca i hiljadu Izraelaca.

Kao premijer najprije je takođe promovisao izgradnju jevrejskih naselja na okupiranim palestinskim teritorijama, a podstakao je i izgradnju kontroverzne barijere prema Zapadnoj obali, nakon talasa smrtonosnih napada palestinskih ekstremista, kako bi ih spriječio da uđu u Izrael.

Međutim, 2005. godine, uprkos oštrom protivljenju, u Izraelu je naredio pomenuto povlačenje. Ubrzo je napustio konzervativni Likud i osnovao centrističku Kadimu.

Bio je na vrhuncu političke moći i na putu da ponovo postane premijer kada je pretrpio moždani udar i pao u komu iz koje se nikada nije povratio.

Priznanje i osporavanje

Šaronova smrt izazvala je brojne komentare širom svijeta u kojima se ističe njegova politička hrabrost i odlučnost, ali i s druge strane, osporava njegova politika prema Palestincima.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun ocijenio je da bi Šaronova pragmatična politika trebalo da bude inspiracija sadašnjem šefu vlade Benjaminu Netanjahuu.

"U ime američkog naroda, Mišel i ja šaljemo naše najdublje saučešće porodici bivšeg izraelskog prmijera Arijela Šarona i narodu Izraela zbog gubitka vođe koji je Život posvetio državi Izrael", naveo je predsjednik SAD Barak Obama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin "izuzetno je cijenio lične kvalitete Arijela Šarona i njegove aktivnosti u zaštiti interesa Izraela, primjećujuchi veliko poštovanje među njegovim sunaordnicima i veliki autoritet na međunarodnoj sceni", saopštio je Kremlj.

Predsednik Francuske Fransoa Oland izjavio je da Šaron jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji svoje zemlje, kao i da je "posle značajne vojne i političke karijere" odabrao da se okrene dijalogu s Palestincima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je kako je Šaron "hrabrim odlukama i povlačeći izraelske naseljenike iz pojasa Gaze učinio istorijski korak na putu ka sporazumu s Palestincima i rješenju spora dvije države".

Britanski premijer Dejvid Kameron rekao je da je Izrael izgubio značajnog vođu.

Direktorka za Bliski istok Human Rights Watcha Lea Vajtson rekla je, međutim, da je Šaronova smrt "još jedan tmuran podsjednik da godine praktične nekažnjivosti za kršenje ljudskih prava ništa nisu doprinijele izralesko-palestinskom miru".

Šef palestinske obavještajne službe iz vremena dok je Šaron bio premijer Tavfik Tiravi rekao je da je Šaron "želio da izbiriše palestinski narod s mape".
XS
SM
MD
LG