Dostupni linkovi

logo-print

Grabar Kitarović i Nikolić: Put prema brzom rješenju problema


Kolinda Grabar Kitarović i Tomislav Nikolić

Kolinda Grabar Kitarović i Tomislav Nikolić

Sarajevski razgovor hrvatske predsjednice i srpskog predsjednika put je prema brzom rješenju problema hrvatskih rezervi oko otvaranja pregovora za poglavlje 23 u pristupnom procesu Srbije u Europsku uniju, ocjenjuju naši sugovornici.

Dobra volja na obje strane i rješenje problema je blizu, može se zaključiti iz poruka hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i srpskog predsjednika Tomislava Nikolića koji su u Sarajevu na margini skupa „Brdo Brijuni procesa“ razgovarali o hrvatskim uvjetima za otvaranje pregovora za poglavlje 23 u pristupnim pregovorima Srbije sa Europskom unijom.

Dogovoren je što skoriji sastanak mješovitih ekspertno-političarskih izaslanstava kako bi se riješila „prijeporna pitanja“, kako je to formulirala hrvatska predsjednica.

„Dakle, da definiramo prijelazna ili druga mjerila za definiranje obveza koje je uostalom Srbija sama preuzela, kako bi se omogućilo otvaranje poglavlja 23.“

Nikolić je najavio sastanak u najskorije vrijeme i izrazio uvjerenje da će Srbija „najverovatnije imati otvoreno poglavlje, ali spreman sam da za sve ono što Hrvatska istakne kao zahtev koji je potpuno opravdan da utičem da mi u Srbiji to ispravimo što pre.“

Vanjskopolitički ekspert i bivši jugoslavenski i hrvatski diplomat Ivica Maštruko u izjavi za naš radio vjeruje da će poglavlje 23 biti otvoreno u lipnju, kada i poglavlje 24.

„Radi se o tome da će Hrvatska sasvim sigurno zbog pritiska Europske unije i zbog toga što je ostala usamljena pristati na otvaranje pregovora, s tim da se ova tri sporna pitanja – vezano za sudsku nadležnost, zastupljenost hrvatske manjine i suradnju Srbije s Hagom – rješava u toku pregovora. Prema tome, uobičajeni postupak koji je Hrvatska inače zastupala i prilikom svog ulaska u Europsku uniju.“

Europski pritisak je išao na obje strane, procjenjuje ekspert za međunarodne odnose Branko Caratan.

„Ovaj dogovor sugerira da iza njega vjerojatno stoji neki međunarodni pritisak i želja da obje strane pozitivno odgovore na taj pritisak.“

Predsjednik novosadskog Centra za regionalizam i supredsjedatelj Igmanske inicijative Aleksandar Popov kaže za naš program da su dvije države i ranije mogle dogovoriti bilateralne razgovore za rješavanje otvorenih pitanja, a da obaveza Srbije da omogući izravno političko predstavljanje hrvatske manjine na lokalnoj, pokrajinskoj i državnoj razini apsolutno stoji, prema međudržavnom sporazumu o zaštiti manjina iz god.2004..

Aleksandar Popov

Aleksandar Popov

„To je tako i rešeno u hrvatskom Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina da Srbi imaju garantovana mesta u hrvatskom parlamentu. To je nešto što nije ispunjeno, ali morali bi se menjati neki zakoni da bi se taj uslov ispunio, jer kod nas postoji prirodni prag. Taj se prigovor postavlja na svakoj sednici Mešovite komisije koja prati provođenje sporazuma, uz prigovor o udžbenicima i još nekim stvarima. Dakle, to je nešto što je potpisano, a nije izvršeno.“

A što sa drugim otvorenim pitanjima?

„Imamo otvorenih pitanja koliko hoćete – cela gomila – i kad god im padne na pamet mogli bi da potegnu neko od tih pitanja – od granica, nestalih i tako dalje.

Hrvatska se saborskom deklaracijom iz 2011. godine obavezala da neće kočiti svoje susjede na njihovom europskom putu rješavanjem bilateralnih pitanja poput granica i slično, ali hrvatske vlasti inzistiraju da sva tri otvorena pitanja u ovom slučaju – tzv. „regionalna nadležnost“ za ratne zločine, politička zastupljenost hrvatske manjine u Srbiji i puna suradnja Srbije s Hagom nisu bilateralna pitanja, već pitanja europskih vrijednosti.

Saborska deklaracija je donesena na sugestiju Europske unije, kako Hrvatska ne bi došla u napast da se prema svojim susjedima ponaša onako, kako se Slovenija ponašala prema Hrvatskoj tokom hrvatskih pristupnih pregovora, koji su zbog slovenske blokade pojedinih poglavlja bili blokirani ukupno 4 i po godine.

Motiv višegodišnje slovenske blokade bio je pritisak na Hrvatsku da popusti u sporu oko određivanja granične crte na moru u Piranskom zaljevu, sporu koji ni danas nije riješen.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

  • 16x9 Image

    Branka Trivić

    Diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na Odseku za međunarodne odnose. Radila kao novinar i urednik u Informativnom i Kulturnom programu Radio-televizije Beograd od 1983. do 1992. Za RSE radi od decembra 1993. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG