Dostupni linkovi

logo-print

Sarajevski atentat: Podijeljena mišljenja i na 99. godišnjicu


Na današnji dan prije 99 godina dogodio se Sarajevski atentat, koji je bio povod za početak Prvog svjetskog rata. Pripadnik organizacije Mlada Bosna, Gavrilo Princip, ubio je austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. I danas je to jedan od istorijskih događaja po kome stranci znaju za Sarajevo. U BiH javnost je i dalje podijeljena - je li taj događaj bio teroristički napada ili herojski čin Gavrila Principa i pripadnika Mlade Bosne.

Hicima iz pištolja, pripadnik tajne organizacije Mlada Bosna Gavrilo Princip usmrtio je austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinada i njegovu suprugu Sofiju. To se dogodilo na današnji dan prije gotovo jednog vijeka u Sarajevu. Bila je to varnica koja je zapalila plamen Prvog svjetskog rata, koji je odnio je više od petnaest miliona žrtava.

Jedan turista iz Velike Britanije koji se danas našao na mjestu gdje se dogodio Sarajevski antentat o tom događaju kaže:

“Ono što je slijedilo bila je velika kataklizma za svakoga, ali ne mislim da se to ne bi desilo i bez ovog događaja”.

U atentatu je učestvovalo sedam osoba, koje je kontrolisala tajna srpska organizacija Crna ruka sa Dragutinom Dimitrijevićem Apisom na čelu. Jedan od pripadnika Mlade Bosne, Nedeljko Čabrinović, tog dana bacio je bombu na povorku, ali je prijestolonasljednik odgurnuo bombu sa krova i ona je eksplodirala pred četvrtim automobilom u koloni, te ranila 14 osoba. Svi atentatori su uhapšeni.

„Priča koja je građena o Mladobosancima i tome što oni jesu učinili vezano za sarajevski atentat, koja je građena pogotovo poslije 1945. godine, zapravo je bila daleko od povijesne istine. Radilo se prosto o tome da je jedna grupa mladih ljudi iskorištena, gotovo bih tako rekao, od određenih političkih i prije svega vojnih krugova u susjedstvu, iz Srbije. To je ipak bio jedan akt koji nikome nije donio dobro“, kaže bh. istoričar Husnija Kamberović.

Zanimanje turista

Sarajlije i danas imaju podijeljeno mišljenje o ovom događaju. Neki Sarajevski atentat smatraju terorističkim, a neki herojskim činom Gavrila Principa.

„Ima više kutova, zavisi ko je ko. Pa ja ne znam kako bi povijest trebala reći.“

„Bilo je puno interesa i koristi od Austro-Ugarske, kao i prethodno Turske, a od Srbije nikakve nismo imali koristi.“

„Bio je mlad, buntovan. Ne osuđujem ga, nimalo.“


Sarajevski atentat, Zimske olimpijske igre, te opsada Sarajeva - tri su istorijska događaja po kojima je Sarajevo poznato u svijetu, kaže turistički vodič Edin Baždarević. A o Sarajevskom atentatu turisti puno toga znaju, kaže Baždarević:

„Najviše ih interesuje 'zašto' – zašto je Franc Ferdinand bio tu, koja je njegova bila uloga, ko je on ustvari bio. On je bio prestolonasljednik i zbog toga je bio izuzetno bitna ličnost. Naravno, ti članovi organizacije Mlada Bosna znali su za njegovu važnost, jer je trebao da naslijedi prijestolje od strane Franje Josefa. Dakle, upravo zbog tih stvari ljude najviše interesuje zašto se to dovelo do jednog tako krvavog sukoba.“

Ispred Muzeja Mlada Bosna, koji je nekad bio posvećen atentatorima, a sada preimenovan u Muzej Sarajevo 1878.-1918. turisti stalno dolaze. I u petak, na godišnjicu atentata bilo je puno turista iz svih krajeva svijeta. Među njima i grupa iz Slovenije. Mladi slovenački istoričar Dean smatra da do atentata nije trebalo doći.

„Mi smo tada, kao Slovenci, kao narod, bili pod Austro-Ugarskom. Naša prava nisu bila dobro zastupana, ali dobro smo živjeli u to doba, tako da mislim da atentat nije bio dobra stvar.“

Dvije stope otisnute u kvadratiću asfalta koje su se nalazile ispred nekadašnjeg Muzeja Mlada Bosna, Sarajlijama su puno značile. Stati na te stope značilo je stati na komadić istorije. Sada ih tamo više nema. Mlada Sarajka Alma negoduje zbog toga.

„Stope koje su bile onako simbolično izlivene, kao da je tu stajao atentator na Franca Ferdinanda, bile su neki znak, da se podsjetimo. Ali, nažalost, danas ih nema. Uklonili su ih. Ja mislim da nisu trebali, trebali su ih ostaviti kao jedan historijski spomenik. Ili, ne spomenik, nego podsjetnik“, kaže Alma.

I gotovo sto godina nakon ovog događaja, Sarajevski atentat jedan je od istorijskih događaja po kome se ovaj grad u svijetu prepoznaje. Posljedice su bile katastrofalne i zbog toga se ovaj događaj ne treba slaviti, kaže istoričar Husnija Kamberović.

„Ja mislim da mi, pogotovo u Sarajevu, ne bismo trebali slaviti, nego se samo prisjetiti tog čina koji je donio velike patnje i velika razaranja, i Sarajevu, i Bosni, pa i Evropi i svijetu“, navodi Kamberović.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG