Dostupni linkovi

logo-print
U utorak, 7. februara počinje XXVIII po redu Sarajevska zima. Najbogatiji ovdašnji festival kulture traje do prvog proljetnog dana, dakle 21. 03., a prema najavama, učestvovaće preko 1.000 umjetnika iz više od četrdeset zemalja sa svih paralela i meridijana. Kao i obično, na početku zime, naš gost je osnivač i neupitni lider ove manifestacije, Ibrahim Spahić.

RSE: Evo nam nove XXVIII po redu zime. Kako će ovog puta izgledati uvijek atraktivni i šarmantni start?

SPAHIĆ: Sarajevska zima se ovog puta otvara na dva mjesta, dva puta. Jednom u 18 časova ispred Zemaljskog muzeja, krugom oko Zemaljskog muzeja, sa učesnicima našeg najkreativnijeg dijela stanovništva, mladima, i sa gostima iz cijelog svijeta. Potom odlazimo u vremenu između, Narodnog pozorišta i Zemaljskog muzeja, kod 'ukletog neimara' Bogdana Bogdanovića u galeriju Kolegijum Artistikum. U 20 časova ulazimo u svijet bajki Hansa Kristijana Andersena u Narodno Pozorište u koreografiji Edine Papo.

Dakle, ovo će biti jedna čarolija pod imenom 2012., vezana za prokletstvo i proročanstvo koje nose Maje, za godinu Zmaja i za prestupnu godinu, koja je postala presudna za kulturu i umjetnost, posebno za institucije kulture i umjetnike.

RSE: Prethodne zime su imale upečatljive nazive i mota?

SPAHIĆ: Najupečatljivija je sada 2012. Ona je prestupna godina, ona je i godina Zmaja. Istovremeno je i godina proročanstva, ili apokalipsa ili nova inteligencija. Dakle, to mogu samo ljudi da odluče. Onoliko koliko im je suđeno na ovoj planeti i u kosmosu, šta će raditi sa sobom, kuda idu. To je jedna tema za umjetnike, izuzetno kreativna.

Već od jučer imamo rezultate rada work shopa koje je radila Danica Dakić sa Bauhaus Vaimar akademije sa svojim umjetnicima iz različitih zemalja svijeta, od Kolumbije, preko Irana, do evropskih zemalja, koja pokazuje zapravo da ta tema apokalipse i spomenika samima sebi, svojoj svakodnevnici i povijesti, ima izuzetnu vrijednost, i u onome što je danas reakcija umjetnika u svijetu na vrijeme u kom živimo.

RSE: Jednom si u najavi ove Zime govorio o brojci od oko 1.000 učesnika iz 40 zemalja?

SPAHIĆ: Da, ovdje učestvuju umjetnici iz preko 40 zemalja i stalno dolaze nove najave za učešće u programu i izvan njega, ali oko 40 zemalja je sada sasvim izvjesno da su potvrdili učešće. Tačan broj ćemo znati na dan otvaranja, imajući uvid za širenje interesa za Sarajevskom zimom. Učesnika će biti preko hiljadu, zato što ne dolaze samo iz svijeta i BiH, nego i iz utrobe grada koji se nalazi pred kolapsom, kad je riječ o kulturi i kulturnim institucijama.

RSE: Toliki broj učesnika sugeriše brojne i razuđene programe. Znam da je tebi, kao prvom čovjeku manifestacije, osobno teško, ali ipak pokušaj nešto posebno izdvojiti?

SPAHIĆ: Izdvojio bih činjenicu da ćemo imati operu Karmen iz Sarajeva sa Safikadom iz Banje Luke. Biće dva briljantna koncerta Sarajevske filharmonije sa Dariom Vučićem i sa Sandrom Gulamović. Konačno ćemo imati soliste koji dolaze iz Rusije i Austrije, koji zaista zaslužuju posebnu pažnju sarajevske muzičke publike. Naročito ću istaći da će 44 filma produkcije 2009 – 2011 godina iz Danske, Japana i zemalja višegradske grupe - Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske - nekako obilježiti ovu sezonu, u kojoj festival zapravo počinje trogodišnji ciklus pod nazivom PAF, Peace Art Freedom festival, uključujući naravno i godinu 2014., kad će doći do realizacije projekta Sarajevo 2014.

VIDEO: Promotivni spot za Sarajevsku zimu 2012.


RSE: Zima se vraća svom višegodišnjem formatu.

SPAHIĆ: Potpuno ste u pravu. Format određuje na neki način i period festivala, festival posvećen gradu, njegovom drugačijem ritmu, dinamici, koja podrazumijeva da smo nekada imali normalan ritam do početka proljeća i da je to bilo osujećeno različitim ministarskim intervencijama i drugim pritiscima, koji nisu popustili kada je riječ o finansijama. Postalo je još i rigoroznije i teže, ali su zapravo marginalizirani u odnosu na supstancu samog festivala.

RSE: Naprosto se pitam, kako je moguće u godini svekolike krize, koja se naročito odražava na kulturu, pokriti ovakve manifestacije?

SPAHIĆ: Tako što se ovi projekti rade u koprodukciji sa tim zemljama i umjetnicima, uz naklonost onih ljudi koji smatraju da kultura još uvijek ima smisla, kada je riječ o ovom gradu. Ovaj grad ima smisla ako ima u sebi sadržaje koji mu omogućavaju da se gradom zove. Tako Sarajevo preživljava krize na razne načine, i kao što čujete muziku Erika Bretona, Kosmos, Sarajevske zime traju.

RSE: Iz programa koji sam pročitao, da se vidjeti da ste uključili dosta kulturnih ustanova koje jedva dišu. Da su neke od njih, koje su zatvorile svoja vrata, nagovorili da se ponovo otvore?

SPAHIĆ: Jeste. Danas je upravo objavljena informacija da je Historijski muzej otvorio svoja vrata u prvoj sedmici Sarajevske zime, sa sjajnim izložbama sa Filipina, sa debatom o svjedočenjima grada, koji je naučio da preživi, kao i sama umjetnost i kultura, u ovim okolnostima, sa izvanrednim otvorenim kontaktima sa institucijama i građanima.

Historijski muzej je naslonjen praktično na Zemaljski muzej. Zemaljski muzej čini sve da sa kineskim i danskim umjetnicima i Sarajevskom zimom svjedoči o važnosti ove institucije za Evropu, a ne samo za Sarajevo i BiH. Umjetnička galerija će na simboličan način, na izlozima svoje galerije, izložiti plakate festivala Sarajevske zime. Druge institucije će primiti izložbe festivala, kao Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Organizacija slijepih i slabovidnih, Nacionalna biblioteka BiH, ali ne samo one, nego i galerije i prostori festivala, kao što su SARTR, Kamerni teatar i Narodno pozorište.

Prema tome, ne mogu ljudi podnijeti takav pritisak, mada imali tako velike teškoće, da ih urušava jedan sistem koji je izgubio svaki smisao.

RSE: Znači li to da ovakve smotre, kao što je Sarajevska zima, mogu kulturnim radnicima vratiti samopouzdanje i samopoštovanje?

SPAHIĆ: Evo recimo danas u toku dana i protekle sedmice, u kontaktu sa mnogim ambasadama, kao Kraljevine Norveške, Tureske, Grčke, sa ljudima koji dolaze sa raznih krajeva svijeta, a ovdje imaju svoje misije, svi potvrđuju jednu volju, a to je da u suštini treba podržati ono što je najvitalnije u jednom društvu, a to je kultura.

RSE: Ibro, nadam da ćeš uz podršku svojih saradnika i svih sugrađana i naravno mnogo ljudi koji su uključeni u ovaj sistem, realizovati još jednu uspješnu Sarajevsku zimu.

SPAHIĆ: Hvala na pažnji. Ne znam koji je po redu, ali mislim da od osnivanja radio stanice Slobodna Evropa mi imamo intervjue. Čini mi se da bi danas mogli izdati jednu lijepu knjigu o tome kako ste vi inteligentno reagovali na suštinu ovog projekta koji živi zahvaljujući javnosti, umjetnicima i naravno onima koji čine dio tog tima koji rade Sarajevsku zimu u ovom trenutku. To je jedna nova kreativna mlada generacija koja istovremeno uči i stvara.
  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG