Dostupni linkovi

logo-print

Naredne sedmice počinje, a trajati će, sve do prvog proljetnog dana, tridesettreći po redu festival Sarajevska zima. Jedna od najvećih kulturnih manifestacija u regionu okupiti će oko 1.500 umjetnika iz 44 države sa svih kontinenata, a Sarajevo će ugostiti i brojne svjetske zvaničnike. O tome za RSE govori Ibrahim Spahić, osnivač i direktor projekta.

RSE: Pred nama je novi pravi spektakl, otvaranje Sarajevske zime, i to na nekoliko lokacija.

Ibrahim Spahić: Priča koju želimo ispričati je o Putu svile. Taj susret će prvo obilježiti jedna priča svih umjetnika u Botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja. Bit će okupljeni oko dudovog svilca i oko sadnice duda, koja će, čim svane proljeće, biti presađena u Botaničku baštu.

Nakon toga ide priča kroz Historijski muzej u kom će izvođači iz Kolorada, SAD-a, napraviti instalaciju za sve zastave oko zastave mira, jedna jedinstvena poruka koja povezuje memoriju čovječanstva u odnosu na ono što prolazimo kao tragične periode građenja zidova, ratova, sukoba i beskonačne težnje za slobodom i mirom.

Poslije toga će se otvoriti vrata Vijećnice, u kojoj će djeca i mladi talenti svojim plesom, svojom muzikom, svojim pjevanjem pokazati koja to stvaralačka energija povezuje svijet u muzici sfera. Potom idemo na Trg doma Oružanih snaga BiH sa učenicima srednjih škola, koji će izvesti sve moderne plesove, od hip-hopa do različitih performansa. Onda prelazimo na Trg pred pozorištem mladih. Dolaze osnovnoškolci, dolaze predškolci da gledaju bajku Borisa i Mirjane Čistopoljski u Galeriji Roman Petrovića sa marionetama i lutkama. Poslije se lutke vraćaju u pozorište, dočekuju posjetitelje. Imaju priliku da pogledaju film o povijesti nekadašnjeg Pozorišta lutaka Sarajevo.

Bajka se nastavlja na Trgu Narodnog pozorišta Sarajevo. Na Trg će doći putnici karavana morem i kopnom, koji pričaju hiljadugodišnju priču o Svilenom putu umjetnosti, koja je okrenuta prema budućnosti. Tada ćemo sresti umjetnike iz 17 zemalja svijeta, od Kine do Južne Koreje, od Južne Koreje do Indonezije, od Indonezije do Indije. U tom trenutku će, u foajeu Narodnog pozorišta, na pet letećih crvenih ćilima, koji se nalaze u tom prostoru, biti postavljena izložba, Supstanca Sarajeva, svileni put umjetnosti od Dalekog istoka do bliskog Zapada.

Zemlje, koje će se okupiti oko priče Svileni put umjetnosti, bit će, između ostalog, Kina, Indija, Iran, Turska, Indonezija i BiH. Ambasadorica Indonezije, koja je i sama prošla višedecenijski rad na proizvodnji svile i tepiha, će pripremiti jednu priču koju je objavila u formi knjige. Bit će to poklon za sve posjetioce festivala i njegovog otvaranja, koje će uslijediti nakon te izložbe u Narodnom pozorištu, u svečanoj dvorani, gdje će njegova ekselencija, ambasador Indije, zajedno sa predstavnicima drugih organizacija, otvoriti Festival.

RSE: Poslije toga, sve do prvog proljetnog dana, pravi festival gostiju. Kažu, opet će, unatoč svim nevoljama, biti oko 1.500 umjetnika?


Ibrahim Spahić: Da, to je zanimljivo. Iz Njujorka dolazi Dženis Brener 10. februara, sa svojim programom, koji govori o tome da niko nikome nije stranac, upravo o jednoj najznačajnijoj temi današnjice, a to je da svijet nema izlaza, ukoliko se od sebe odvoje, kao zajednice, velika i mala, najveća i najmanja.

RSE: Uglavnom, program je satkan od pozorišnih predstava, od koncerata, filmova, likovnih postavki?

Ibrahim Spahić: Informacije radi, mi smo do sada prikazali preko 2.500 filmova u 52 filmske sedmice. Ove godine će biti, po petnaesti put, prikazana japanska i iranska kinematografija. Bit će, iz 33 zemlje svijeta u saradnji sa berlinskom producentskom kućom, predstavljeno nešto što je trenutno najznačajnije u Evropi, u animiranom, kratkom i dokumentarnom filmu.

Filmski program je raznolik, kao i pozorišni. Bit će premijera, debata između publike i stvaralaca, koje su predviđene u SART-u. To su priče koja se pričaju kroz sve oblike i forme umjetnosti, a istovremeno slijede jednu osnovnu liniju, a to je linija koju govore američki vojnici, svijet o kome je govorio Martin Luter King, svijet o kome smo mi govorili, kao generacija svojevremeno, koja je tragala za jednom drugom vrstom razumijevanja među svim zemljama svijeta, u borbi protiv ratova, sukoba, nesreće, o prevladavanju emigrantskih kriza. Festival je duboko uronjen u ono što nas na Svilenom putu umjetnosti i realnosti uvijek čeka. Preko 44 zemlje će biti učesnice na Festivalu. Poručio bih samo sljedeće - da svako ide svojim putem, a da nastoji da ga zaobiđe svilen gajtan.

RSE: Kao i svaki put, pojaviti će se brojna svjetski poznata i priznata imena. Bez obzira da se čovjek može ogriješiti da nekog preskoči, ipak da na nekog skrenemo pažnju.

Ibrahim Spahić: Pored ovih koje sam već naveo, tu su i značajna imena, koja će raditi kao reditelji. Kada bih redom išli, u svaku oblast, puno bi toga bilo. Možete to i sami pratiti tokom Festivala. Stalno dobivamo pozive drugih umjetnika, koji žele da se uključe, koji žele da interaktivno sudjeluju u programu Festivala, pa je to za mene možda i najbolji put kojim smo krenuli.

RSE: Uz umjetnike, uvijek imate i neke poznate svjetske zvaničnike, koji pokazuju naklonost vašoj plemenitoj ideji.

Ibrahim Spahić: Ne znam da li pokazuju naklonost, ali recimo Savjet Evrope, UNESCO, Evropski parlamenti, UN i druge institucije, uvijek ističu datu okolnost u prošlosti. Očekujemo da će se oni oglasiti i ove godine putem svojih poruka ili dolazaka. To ćemo vidjeti tokom ovih protokolarnih evropsko-svjetskih obaveza. Vrijednosti Evrope, različitost i povezanost, su zapravo vrijednosti samoga Festivala. U tom smislu je to i razlog zbog čega nas podržavaju.

Detalj sa prethodnih festivala

Detalj sa prethodnih festivala


Mislim da, kada je riječ o zvaničnicima, ljudima postaje jako važan glas intelektualaca, postaje važan glas umjetnika, postaje važan glas očajnika, postaje važan glas ljudi koji nose jedan teret, koji su zakovani jednom zavjerom ćutanja i indiferentnosti, odvojenosti od stvarnoga života i njegovih vrijednosti. Stvorena je jedna slika svijeta koja nije nimalo prijatna, niti djeluje na ljude pozitivno. Uglavnom, gura ih u poziciju da ništa ne mogu promijeniti, da ništa ne treba mijenjati i da nema potrebe u bilo čemu učestvovati.

Festival je na potpuno suprotnoj ravni. Na neki način, tom pričom o različitosti, o kreativnosti i povezivanju zajednica, barem u periodu dok traje Sarajevska zima, mogu razmišljati o tome. O tome, kakva je veza između Irana i Vijetnama, kakva je veza između Toroa i Martina Lutera Kinga, kakva je veza između Vagnerovih i Malerovih djela, vremena u kome su oni stvarali i današnjeg vremena? U čemu se ogleda taj savremeni umjetnički izraz?

RSE: Ove, više od tri decenije, postojanja i opstajanja Zime, u ovom formatu i sa ovakvim kvalitetom, imamo zahvaliti više međunarodnoj pomoći, međunarodnoj razmjeni, naklonosti nekih ljudi, nego naklonosti domaćih zvaničnika?

Ibrahim Spahić: To znate i sigurno ste dobro obaviješteni. Mi smo Festival, potpuno različit od drugih festivala. Mi ne nosimo taj biljeg da bi radili razmjenu festivalskih trenutaka, tako što ćemo pozvati u goste one koji režiraju, a onda mi idemo kod njih da režiramo, ili pozvati one koji snimaju da idemo kod njih da snimamo. Mi smo jedna potpuno različita struktura, potpuno otvorena.

Međunarodni centar za mir i festival Sarajevska zima je pozvao na desetine zemalja, sa svih kontinenata, u tih 4.000 projekata, koje smo razvijali. Isto tako smo imali priliku da predstavimo naše umjetnike u desetinama zemalja svijeta, da uspostave jednu prirodnu vezu. U tom smislu je to veza umjetnika, institucija i Festivala. Mi smo član najznačajnijih evropskih asocijacija festivala i pokušavamo da stvorimo jedan ambijent, kako u Sarajevu, tako u BiH, u ovoj regiji i cijelom svijetu.

Mislimo da je potreba ljudi da se, na neki način, u svečanosti koja se zove Festival, u stvarnom života i umjetnosti, predstave, bilo kao pojedinci, kao umjetnici. Naš je poziv je uvijek otvoren, bilo kao zajednice, države, društva ili regije. To je ono što drži na okupu Festival. Drugačije, ne bi mogli realizirati sve ovo.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG