Dostupni linkovi

logo-print

„Sarajevo na raskršću svijeta“ za poboljšanje kulturnog turizma


Predstavljanje projekta "Sarajevo na raskršću svijeta", 27. oktobar 2011.

Predstavljanje projekta "Sarajevo na raskršću svijeta", 27. oktobar 2011.

Bosna i Hercegovina ima jedinstven turistički potencijal, naročito u brojnim kulturno-historijskim znamenitostima.

Samo u Sarajevu čuvaju se artefakti iz različitih perioda, od neolita i srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva, do vremena Austro-Ugarske monarhije i postjugoslovenskog razdoblja. Muzeji u bh. prijestolnici čuvaju ovu izuzetnu građu, mada ne bilježe onakvu posjećenost kakvu imaju drugi evropski muzeji. Upravo projektom „Sarajevo na raskršću svijeta“ želi se bolje iskoristiti muzejska ponuda, a time i poboljšati turistička ponuda grada.

Bosna i Hercegovina je prepoznata kao važna turistička destinacija, o čemu svjedoči uzlazna brojka stranih turista koji iz godine u godinu posjećuju ovu zemlju. No, kulturni turizam, kao specifičan oblik turizma koji obuhvata posjete motivisane interesom za kulturno-historijskim nasljeđem, još uvijek ne zauzima primat u bh. turističkoj ponudi. Razlog je nepovezanost potencijala u jedinstveni proizvod.

Toga je svjesna i Evropska unija, pa je obezbijedila 300 hiljada eura iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za projekat „Sarajevo na raskršću svijeta“ kojeg provodi Fondacija Mozaik.

„Kroz implementaciju projekta 'Sarajevo na raskršću svijeta' planirano je zapošljavanje ljudi, otvaranje kuće turizma, potpisivanje memoranduma razumijevanja sa kulturnim institucijama u gradu Sarajevu i kreiranje najmanje tri kulturne rute u sferi kulturnog turizma“, kaže program menadžer Fondacije, Edin Bajramović.

Učesnici projekta, inače predstavnici državnih i kulturnih institucija u Sarajevu, posjetili su Beč, Berlin, Pariz i Rim, te tamošnje hramove kulture. Iz razgovora sa inostranim kolegama, bh. delegacija se upoznala kako to evropske kulturne institucije rade na unapređenju turističke ponude. Recept uspjeha je dobar strateški marketing, pojašnjava Bajramović.

„Prvenstveno, muzeji moraju biti interesantniji. Prošla su vremena kada mi
Bajramović: Prošla su vremena kada mi odemo u muzej, nađemo nešto u staklenoj kutiji, pa pored toga piše nešto, mi čitamo taj natpis.

odemo u muzej, nađemo nešto u staklenoj kutiji, pa pored toga piše nešto, mi čitamo taj natpis. Upotreba zvuka u muzejima, upotreba interaktivnih alatki koje se mogu primijeniti da bi to sve zaživjelo, znači – da nama ćilim koji se nalazi na postavci u muzeju, kada pritisnemo dugme, može ispričati priču šta znači ta šara, kako se počeo praviti, i da nam postane sve mnogo interesantnije nego da samo prođemo i vidimo taj lijepi izložak“, objašnjava Bajramović.

Međutim, u Bosni i Hercegovini gdje institucije kulture sredstva dobijaju na kapaljku, teško je uvesti interaktivniju muzeološku ponudu. Ali, i malim koracima bh. muzeji mogu itekako zainteresovati posjetioce.

„Stvari koje smo vidjeli na ovom putovanju i koje bismo mogli da iskoristimo – na primjer, sada se s interneta može skinuti software, napravi se mali snimak dvominutne priče o, recimo, tom ćilimu. Većina telefona sada ima Bluetooth tehnologiju. Možete da dođete do te postavke, kaže vam: 'Uključite svoj Bluetooth, doći će vam priča o ćilimu'. Znači, možemo početi malim koracima.“

U Zemaljskom muzeju godišnje oko 30 posjetilaca

„Sarajevo na raskršću svijeta”, “Umjetnost Sarajeva”, “Tragom starih zanata”, “Religije Istoka i Zapada”, “Tragovima islama”, “Arhitektura Sarajeva”, “Svakodnevni život kroz vijekove” - ukupno sedam turističkih tura kreirala je srbijanska firma „Futurizam“.

Namjera ovih tura je da turiste, obilaskom kulturnih institucija, pobliže upoznaju s identitetom Sarajeva. Licencirani trener „Futurizma“ obučio je devet profesionalnih turističkih vodiča koji će biti zaduženi za interpretaciju kreiranih ruta.

„Ture su praktično zasnovane na trinaest kulturnih objekata koji se nalaze u Sarajevu, rute kreirane kao jednodnevne i dvodnevne, ali ima i onih poludnevnih, za one turiste koji se kraće zadržavaju. Cilj nam je da produžimo boravak turista u Sarajevu, koji je sada jedan, jedan i po dan, i da svo ono bogatstvo kulturnog identiteta Sarajeva prikažemo turistima, što to do sada nije bio slučaj gotovo ni u jednom turističkom proizvodu", kaže stručnjak za turizam, Miloš Ćuruvija.

Najveću muzejsku instituciju - Zemaljski muzej BiH - godišnje posjeti oko 30 hiljada ljudi. Odjeljenja za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke čuvaju unikatnu građu pronađenu na području Bosne i Hercegovine, a tu je i botanički muzej.

Ipak, najveću pažnju posjetilaca Muzeja privlači Sarajevska Hagada, najvrijedniji eksponat u njegovoj kolekciji. Prostorija u kojoj se čuva Hagada multimedijalno je opremljena. Načelnica odjeljenja za etnologiju u Zemaljskom muzeju BiH Lebiba Džeko kaže:

„Mi u našim zbirkama imamo dosta predmeta, ali, napomenuću samo Sarajevsku Hagadu koja je poznata širom svijeta, koja je sama po sebi jedan brend. Ako bih rekla da sam u potpunosti zadovoljna – nisam. Smatram da bi tih posjetilaca trebalo biti puno više, ali, vjerovatno će, uz malo više marketinga i promoviranja toga što mi čuvamo, situacija biti sve bolja i bolja.“

Muzej Sarajeva ima pet depandansi koje oslikavaju način života ljudi koji su gradili identitet grada.

„Najveću posjećenost imaju Svrzina kuća, Muzej Jevreja i Brusa bezistan, dok Despića kuća i Sarajevo 1878.-1918. nemaju takvu posjećenost iz razloga što puno turističkih vodiča nije upućeno kako treba. Ja ne znam jesu li oni s pravom dozvolom ili je nemaju, ali dovode pred muzej nekadašnje Mlade Bosne i ispričaju događaj koji se zbio na ulici, a da ne uvedu posjetioce u sam muzej“, kaže arheolog i viši kustos ove institucije Adnan Muftarević.

Muftarević navodi da Sarajevo, kao i ostali bh. gradovi, trebaju raditi na obogaćivanju turističke ponude, odnosno da iskoriste postojeće resurse.

„Mene najviše smeta to da mi uopšte ne iskorištavamo resurske antičke Ilidže koja je bila rimska kolonija i u to doba veoma posjećena od strane rimskih veterana ili isluženih vojnika zbog termalnih voda. Postoje objekti na Ilidži koji bi se mogli srediti i pripremiti za turističku ponudu.“

Možda će Sarajevo, kao i ostali bh. gradovi, imati u dogledno vrijeme kuće turizma. Do tada, Bosancima i Hercegovcima ostaje da, koliko je u njihovoj moći, grade što bolji imidž ove zemlje u očima međunarodne javnosti.

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG