Dostupni linkovi

logo-print

Završena 'Dekada inkluzije', život Roma na Balkanu djelimično unaprijeđen


Neki od sagovornika 28. sjednice Međunarodnog upravnog komiteta 'Dekade inkluzije Roma 2005-2015', Sarajevo, 11. septembar 2015.

Neki od sagovornika 28. sjednice Međunarodnog upravnog komiteta 'Dekade inkluzije Roma 2005-2015', Sarajevo, 11. septembar 2015.

Bosna i Hercegovine je uspješno završila svoj period predsjedavanja 'Dekadom inkluzije Roma 2005-2015'. Ovo je rečeno u Sarajevu na 28. sjednici Međunarodnog upravnog komiteta Dekade inkluzije Roma. Iako je ovom sjednicom i zvanično okončan program 'Dekade', Savjet za regionalnu saradnju ubuduće će rukovoditi novim projektom koji će biti fokusiran na obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i građanska dokumenta Roma.

'Dekada inkluzije Roma 2005-2015' međunarodna je inicijativa u okviru koje su se vlade Centralne i Jugoistočne Evrope obavezale da djeluju na unapređenju socijalno-ekonomskog statusa i inkluzije Roma, ali i na rješavanju ključnih pitanja: siromaštva, diskriminacije i rodne ravnopravnosti.

"Više od polovine od 12 miliona Roma u Evropi žive u regionu koji pokriva ova 'Dekada'. Uvjereni smo da se mnogo toga može naučiti iz iskustva proteklih deset godina. Za nas postoje dva važna prioriteta: da se pozabavimo sve većim nivoom antiromskog raspoloženja u Evropi, te da se snažnije pozabavimo najugroženijim grupama unutar romske zajednice – ženama, djecom i mladima", ističe Ulrich Bunjes, specijalni predstavnik generalnog sekretara Savjeta Evrope za pitanje Roma.

Prema podacima Svjetske banke, Savjeta Evrope, Indeksa inkluzije Roma (Roma Inclusion Index) i Fondacije za otvoreno društvo Sekretarijata Romske dekade iz Budimpešte, u Bosni i Hercegovini živi oko 58.000 Roma. BiH je od 2008., kada je pristupila 'Dekadi' načinila zakonski okvir za unapređenje kvalitete života ovdašnjih Roma. Programi stambenog zbrinjavanja donijeli su najveće rezultate.

"Izgrađeno je ili obnovljeno skoro 740 objekata za Rome. Poboljšana je infrastruktura za oko hiljadu porodica. Također, rađeno je mnogo na legalizaciji objekata romske populacije", kaže Semiha Borovac, ministarka za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Međutim, zapošljavanje i obrazovanje Roma oblasti su u kojima treba još mnogo raditi.

INFOGRAFIKA: Romi u BiH, ustupio: Opensocietyfoundations.org

INFOGRAFIKA: Romi u BiH, ustupio: Opensocietyfoundations.org

"Treba raditi na podizanju svijesti kako romske populacije tako i onih koji Rome zapošljavaju i preko kojih se pripadnici ove populacije zapošljavaju, a tu mislim na zavode za zapošljavanje i poslodavce, kako bi se postiglo veće povjerenje i odgovornosti po ovom pitanju. Govorimo li o obrazovanju, romska djeca, uglavnom, u većim gradovima pohađaju osnovnu škola, a povećan je broj učenika u srednjim školama kao i u visokom obrazovanju", navodi Borovac.

Hrvatska se može pohvaliti rezultatima iz obrazovnog sektora. Naime, danas u ovoj susjednoj zemlji daleko veći broj romske djece završava osnovnu i srednju školu nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Međutim, još uvijek je mali broj njih koji se odlučuju na visokoškolsko obrazovanje.

"Ovih nekoliko godina djelovanja, tačnije od 2003. i Povjerenstvo za Rome u kojem su bili predstavnici romskih udruga, dovelo je do toga da u Hrvatskoj imamo negdje oko 170 romskih udruga, a od toga ih je 40-ak vrlo aktivnih i oni su dio našeg povjerenstva u Vladi i imaju svog predstavnika u parlamentu gdje se kreiraju i donose zakoni. Mislim da smo, uz tu njihovu političku participaciju koju smo im osigurali, omogućili da se čuje i njihov glas", riječi su Milanke Opačić, ministarke socijalne politike i mladih Hrvatske.

Iako Srbija radi na ispunjavanju obaveza propisanih i u integracijskom procesu u Evropsku uniju, poražavjući je podatak da je, na osnovu popisa iz 2002. i 2011. godine, ekonomska aktivnost Roma smanjena za 50,5 posto - upozorava Osman Balić, koordinator Lige za dekadu Roma iz Srbije.

"To je opasan podatak, jer ste u tih deset godina imali 'Dekadu Roma' i program zapošljavanja Roma, a sada imate sasvim suprotne rezultate. Pad ekonomske aktivnosti od 50 posto daje alibi za migracije Roma koje su evergreen tema poslednjih desetak godina u Srbiji. Dakle, imate jedan stav iz kojeg možete da izvučete i sami zaključak: da 75 posto mladih Roma do 30 godina starosti uopšte ne očekuje da dobije posao od javnog servisa za pitanje zapošljavanja", konstatuje Balić.

Balić snažno podržava inicijativu za nastavak 'Dekade inkluzije Roma', i da se, kako navodi, radi mnogo ozbiljnije, i to pod pritiskom Evropske komisije, a sve u kontekstu pridruživanja Uniji.

INFOGRAFIKA: Romi u Srbiji, ustupio: Opensocietyfoundations.org

INFOGRAFIKA: Romi u Srbiji, ustupio: Opensocietyfoundations.org

"Ako nema pritiska međunarodne zajednice to može da ode na drugu stranu. Istovremeno, plašimo se novih izbora, plašimo se nove desnice. U tom smislu te nestabilne i nekonsolidovane demokratije u regionu nas plaše. Plašimo se da, bez obzira što je loše, može da bude još gore", smatra Osman Balić

Iako je 'Dekada inkluzije Roma 2005-2015' sjednicom u Sarajevu zvanično u petak i okončana, biće pokrenut novi projekat 'Integracija Roma 2020' koji je svojevrsni nastavak 'Dekade'. Evropska komisija, Savjet za regionalnu saradnju i Fondacija za otvoreno društvo Sekretarijata Romske dekade iz Budimpešte ponovo će objediniti šest zemalja regije, kao i Tursku. Savjet za regionalnu saradnju je odgovoran za upravljanje ovim procesom.

"Projekat je gotov. Ja ću ga potpisati u toku oktobra meseca. Zatim će ovde u Sarajevu, najverovatnije, biti otvorena kancelarija u kojoj će nekoliko ljudi voditi ovaj proces kao regionalni proces koji će biti fokusiran na pitanja obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i građanskih dokumenata za Rome. To su centralne oblasti koje će se voditi odavde", kaže Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju.

I pored toga što je zabilježen značajan napredak, predstoji još rada kako bi romska populacija uživala sva prava poput ostalih naroda sa područja Zapadnog Balkana.

"Mora da dođe inicijativa i da bude prioritet naših institucija. Međunarodna pomoć, fondovi, međunarodna razmena iskustava i znanja, kao i politička diskusija na međunarodnom nivou, naravno da može da pomogne u definisanju prioriteta. Međutim, bez lokalnih i nacionalnih institucija, nema boljeg života ni Romima ni onima sa kojima žive", zaključuje Željko Jovanović, direktor Ureda za romske inicijative i predstavnik Fondacije otvorenog društva.

Učesnici 28. sjednice Međunarodnog upravnog komiteta 'Dekade inkluzije Roma 2005-2015' naglasili su pokretanje Druge 'Dekade Roma' što bi imalo značajne implikacije u svim zemljama u kojima bi se pokrenuo ovaj proces.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG