Dostupni linkovi

Samit 100: Krize zajednički rješavati


Predsjedništvo Bosne i Hercegovine domaćin je regionalog sastanka lidera "Brdo-Brijuni" procesa u Sarajevu. Sastanku, pored članova Predsjedništva BiH, prisustvuju lideri Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Albanije i Slovenije.

Učesnici "Brdo-Brijuni" procesa u okviru zajedničog panela "Dogovor za novo doba" prisustvovali su Samitu 100 biznis lidera jugoistočne Evrope.

Susret političkih lidera regiona i poslovnog svijeta na konferenciji "Samit 100" protekao je u međusobnoj razmjeni iskustava na euroatlanskom putu, te preporukama kako krenuti naprijed.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakir Izetbegović, ocijenio je kako je pitanje međusobnog povjerenja jedno od najbitnijih pitanja koje ide pravim putem, ali ne i odgovarajućom brzinom.

Podsjetivši kako je 2015. godina bila jedna od najtežih u političkim odnosima u regiji Izetbegoviće je kazao kako je "temelj politike – real biznis i da tom pravcu treba težiti".

Međusobne razlike, ali i prošlost koja nije svijetla pokazuju kako treba izaći iz okvira politike u kojima se trenutno nalaze svi lideri. Umjesto onoga koji robuje samo svojoj političkoj okolini kaže kako treba biti hrabar.

"Nije hrabrost ono što rade balkanski lideri, koji se zatvore u svoje virtualne svjetove i ne priznaju svoje greške. To nije put. Trebamo ih priznati i krenuti naprijed", naveo je Izetbegović.

Opstanak EU od bitnog je značaja za zemlje Zapadnog Balkana, ocijenio je predsjednik Srbije, Tomislav Nikolić, kojem je ovo prva posjeta u mandatu predsjednika.

Također, ulazak Srbije u EU ne znači ništa ako ne uđu i druge zemlje Balkana. Potporu ocjenjuje neophodnom jer zemlje bilateralno, da su mogle, već bi riješile problem. Najveći izazov za Srbiju, smatra Nikolić, biće poglavlje 35, ali i usputna saplitanja.

"Sve ćemo ispuniti osim jednog uslova koji ne smiju da nam otvoreno postave i sumnjam da će ikada", istakao je Tomislav Nikolić.

Prebacio je crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću to što sklapa sporazume o granici sa Kosovom, što, smatra nije dobar primjer, ali kaže cijeni odluku Crne Gore. Nikolić je također pozvao na to da zemlje koje su na putu ka EU ne čine taj put težima onim koji sporije od njih napreduju.

Priča lidera o povjerenju i uvažavanju zvuči lijepo, ali je realnost da su odnosi narušeni, da je napadnut jedan premijer na teritoriji druge zemlje, da jedna zemlja blokira evropski put drugoj, nisu usaglašene granice, otkazano je gostovanje jednog predsjednika – podsjetio je Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH.

"Pokazalo se da ekonomija, sport i drugi segmenti života mogu bez problema da funkcionišu jer u njima nema politike", kazao je Ivanić.

Potreban je, smatra Ivanić, pritisak onih biznis snaga koja su nezavisne da se uspostavi odgovornost.

"Vrijeme je za manje licemjerstva, a više zajedničkog rada", poručio je Mladen Ivanić.

Kada je riječ o napretku u oblasti ekonomskih reformi za koje politika može biti posrednik, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović najavio je da će pokušati na nivou CEFTA-e (Sporazum o slobodnoj trgovini na Balkanu) napraviti sporazume o trgovinskim olakšicama.

"To znači da za 17 posto smanjimo cijenu trgovine, da harmonizujemo naše carine u velikoj mjeri i da naša radna zakonodavstva usaglasimo, približimo se u doživljaju inspekcijskih kontrola i da učinimo lakšim trgovački promet obezbjeđujući bliskiji biznis i bolju komunikaciju biznismena", pojasnio je Vujanović.

Pitanju povjerenja vratio se i predsjednik Albanije, Bujar Nišani.

"Važno je graditi povjerenje i zato je potrebna volja, ali ona nije dovoljna, treba graditi prave mehanizme. U regionu sada može možemo vidjeti dobru situaciju sa političkog gledišta. Ovo je sada region budućnusti, sve zemlje su fokusirane na evropske integracije. Sada se treba fokusirati na Jadransko-jonski koridor", rekao je Nišani.

Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov kaže kako se u moru ajkula najbolje opstaje u jatu, te da birokratija EU umnogome otežava neke procese. Na primjeru odnosa EU i Makedonije kaže, vidi kako ne treba raditi.

"Mi smo u 21. vijeku, nepredvidivom, i u vremenu globalnog tržišta. Makedonija je školski primjer neuspjeha kod NATO-a i EU. Ona je kandidat za EU, iako je imala sedam preporuka, sedam izvještaja, a desilo se nula promjena. Naša sudbina je da se ne možemo dogovoriti sa Grčkom o imenu države iako imamo odlične odnose sa Grčkom, postoji poslovna saradnja i građani komuniciraju", rekao je Ivanov.

Borut Pahor, predsjednik Slovenije, naveo je kako je najvažniji korak za zemlje regije pristupanje evroatlanskim integracijama, ali upozorio je na mogućnost da se proces pristupanja regiona EU i NATO može usporiti, što bi, navodi bilo strašno. No, i na to treba biti spreman.

"Treba da se proces proširenja EU održi uprkos institucionalnoj krizi u EU. 'Brdo-Brioni' proces je zato važan, zbog svake saradnje, da ne bi bio narušen mir i bezbjednost u regionu, a svaka saradnja je važna i treba učiniti sve da biznis napreduje", poručio je Pahor.

Napredak nakon krize devedesetih godina ipak je postignut, smatra predsjednik Kosova Hašim Tači, te se došlo do tačke da se razgovara o razvoju tegiona u ekonomskom smislu.

"Ima puno standarda i novih kriterija koji su nezamislivi i neprovodivi u regiji ukoliko se ne poboljša situacija. Svi osjećaju krizu u regiji, sve zemlje, svi smo mi multietničke zemlje i svi osjećamo posljedice ovoga što se dešava, ali je najvažnija stvar da smo počeli da razgovaramo", ocijenio je Tači.

Član Predsjedištva Bosne i Hercegovine, Dragan Čović, naveo je kako mora biti više odlučnosti bez koje će biti teško ostvariti ambicije na evroatlantskim integracijama.

"Mi nemamo više vremena i to nam praktično pokazuju ljudi koji napuštaju ove prostore i što se dešavaju transformacije koje nismo mogli predvidjeti i kad je riječ o pomjeranju naroda", rekao je Čović.

Predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, nije prisustvovala predsjedničkom panelu u okviru Samita 100, u Sarajevu, iako je bila najavljena. Međutim, ona bi trebala prisustvovati zasjedanju lidera procesa "Brdo-Brijuni" u nedjelju.

Italijanski predsjednik počasni gost samita

Počasni gost ovogodišnjeg sastanka "Samit 100" je Sergio Mattarella, predsjednik Italije koji se u subotu susreo s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Čanovi Predsjedništva BiH i delegacija Republike Italije na čelu sa predsjednikom Sergiom Mattarellom, Sarajevo, 28. maj 2016.

Čanovi Predsjedništva BiH i delegacija Republike Italije na čelu sa predsjednikom Sergiom Mattarellom, Sarajevo, 28. maj 2016.

Mattarella je podržao inicijativu i ideju susreta lidera regije "Brdo-Brijuni" procesa, istakavši da je bogatstvo ovakvih samita i sastanaka na visokom nivou u tome što zemlje učesnice mogu svojim kulturnim raznolikostima i vrijednostima zajedništva i suživota doprinijeti stabilnosti i sigurnosti regije i Evrope – saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Posebno je razgovarano na temu proširenja saradnje u oblasti ekonomije i investicija, kulture, obrazovanja, građevinarstva i drvne industrije.

Republika Italija podržava BiH u evropskim integracijama, te je rečeno da je bitno zadržati pozitivni momentum procesa reformi, s ciljem dobijanja statusa države kandidata za članstvo do kraja 2017. godine.

Lideri "Brdo-Brijuni" procesa u nedjelju u 11 sati počinju svoje plenarno zasjedanje, a na marginama se održavaju brojni bilateralni susreti državnika na kojima se razgovara o rješavanju međusobnih otvorenih pitanja.

Planirano je da se dio učesnika obrati medijima na press konferenciji zakazanoj za 13:30 sati.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG