Dostupni linkovi

logo-print

Komemorativni skup povodom smrti zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednika SDA Sulejmana Tihića biće održana 27. septembra u Sarajevu. Dženaza Sulejmanu Tihiću biće klanjana u subotu, u Sarajevu i Bosanskom Šamcu, gdje će biti ukopan, potvrdili su iz SDA. U Narodnoj skupštini RS-a, u petak će biti održana komemorativna sjednica.

Predsjednik Stranke demokratske akcije i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Sulejman Tihić preminuo je u četvrtak uveče u Sarajevu u 63. godini nakon teške bolesti. Knjiga žalosti je otvorena u zgradi Centrale Stranke demokratske akcije u Sarajevu.

“U 9 sati će tijelo rahmetli predsjednika biti izloženo u auli Parlamenta BiH. U 11 sati će biti komemorativna sjednica u Velikoj sali Parlamenta BiH. U 12 sati će se na platou ispred Parlamenta BiH klanjati dženaza u Sarajevu, a nakon toga će tijelo i svi oni koji žele da isprate predsjednika uputiti se ka Bosanskom Šamcu, gdje će u 16 sati biti klanjana dženaza i obavljen ukop”, rekao je generalni sekretar SDA Amir Zukić.

U reakcijama, domaći i međunarodni zvaničnici uputili su telegrame saučešća, te naglasili kako je Tihić bio ugledni političar koji je svojim političkim djelovanjem stremio ka jedinstvenoj BiH i traženju rješenja za sva otvorena pitanja.

Povodom smrti predsjednika stranke SDA i zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, Sulejmana Tihića, u petak je održan komemorativni skup u Narodnoj skupštini Republike Srpske u Banjaluci.

Više možete pročitati ovdje.

Sulejman Tihić je rođen u Bosanskom Šamcu 26. novembra 1951. godine. Pravni fakultet u Sarajevu je završio 1975. godine nakon čega je radio kao sudija i javni tužilac u rodnom gradu, a nekoliko godina se bavio i advokaturom. Član SDA je bio od njenog osnivanja 1990. godine. Tokom političke karijere obavljao je više važnih funkcija unutar izvršne i zakonodavne vlasti.

U periodu april-august 1992. godine bio je zatočenik koncentracionih logora u Bosanskom Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Batajnici i Sremskoj Mitrovici.

Za života je proglašen počasnim građaninom Bihaća i Odžaka.

U četvrtak u večernjim satima održana je vanredna konferencija za medije u Sjedištu SDA u Sarajevu.

"Sulejmana Tihića pamtićemo po hrabrosti, po ponosu i dostojanstvu s kojom se nosio u isto vrijeme kao i sa bolešću i sa teškim pitanjima bh. političke stvarnosti", kazao je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

"Prema ličnoj želji Sulejmana Tihića koju su nam prenijeli članovi njegove porodice, predsjednik će biti ukopan u haremu džamije u Bosanskom Šamcu. O tačnom terminu dženaze, mjestu i vremenu održavanja komemorativnih sjednica javnost će biti blagovremeno obaviještena", istakao je Izetbegović.

Reakcije povodom smrti Tihića

"Sulejman Tihić je pokušao da istinski reformira SDA, jača bošnjački identitet te stranke i iskreno je radio na sukladnom multietničkom životu u BiH. BiH je, nažalost, ostala bez još jednog vrijednog i upornog političara", navodi se u telegramu Fahrudina Radončića, saopštio je Press centar Saveza za bolju budućnost (SBB).

Mirsad Kebo

Mirsad Kebo

"Ovo je težak gubitak za sve Bošnjake, ali i za Bosnu i Hercegovinu. Tihić je bio ugledni političar koji je svojim političkim djelovanjem stremio ka sintezi jedinstvene BiH i traženju rješenja. Otišao je tiho, kao što je tiho i živio", rekao je za Agenciju Anadolija Mirsad Kebo, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine.

"Bio je velik političar i dobar čovjek. Ostat će upamćen kao strpljiv i tolerantan sugovornik, spreman na pozitivne kompromise. Znao je da se u Bosni i Hercegovini može samo dugim, argumentiranim pregovorima nešto pomicati naprijed. Iako je bio zatvoren i maltretiran u srpskim logorima, nikad ni javno ni privatno nije pokazivao mržnju ili osvetoljubivost prema srpskom narodu", kazao je Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak.

"Smatram da je BiH izgubila jednog iskrenog zaštitnika ljudskih prava, integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Neka ovaj odlazak važne i uvažene ličnosti sve nas koji smo u procesu zaštite demokratije, ne pokoleba u toj plemenitoj i iskrenoj namjeri", rekao je Mladen Ivanković Lijanović, saopšteno je iz Ureda za odnose s javnošću Narodne stranke "Radom za boljitak".

Nakon rata, bio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, potpredsjednik Republike Srpske i, od 2002. do 2006., član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, a nakon toga je u dva mandata bio predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Bio je član Stranke demokratske akcije BiH od njenog osnivanja 1990. godine, a za njenog predsjednika je izabran 2001. godine, nakon povlačenja Alije Izetbegovića. Ponovo je biran na istu funkciju još tri puta.

Valentin Incko

Valentin Incko

Visoki predstavnik Valentin Inzko izrazio je svoje najiskrenije saučešće njegovoj porodici, prijateljima i stranačkim kolegama.

"Sulejman Tihić će biti upamćen po svojoj predanosti Bosni i Hercegovini u kojoj će svi građani biti sigurni, slobodni i jednaki, bez obzira gdje živjeli ili koje su vjere i nacije. To je bio njegov san. Njegova spremnost na zdrave kompromise putem dijaloga će nastaviti da bude standard, kako sadašnjim tako i mnogim budućim generacijama političara u BiH", poručio je Inzko.

Preživio logor

Tihić je od maja do augusta 1992. godine bio zatočenik u logorima u Bosanskom Šamcu, Brčkom, Bijeljini, Batajnici i Sremskoj Mitrovici.

Nakon što je prošao kroz logore, Tihić, koji je na početku rata bio predsjednik Opštinskog odbora SDA u Bosanskom Šamcu, prebačen je iz Bijeljine helikopterom na vojni aerodrom Batajnica kraj Beograda.

"Od 3. maja do 27. maja smo bili zatvoreni na aerodromu Batajnica u jednome zdravstvenom zavodu, u podrumu dolje. Bili su neki mali prozori ali su oni bili pokriveni dekama, tako da smo stalno bili u mraku. I tu je svaki dan bilo maltretiranje, udaranje, iživljavanje na svaki mogući način. Nije bilo vremena za spavanje, pogotovo nije bilo prilike ni za kakvu higijenu koja bi se odnosila na kupanje. Svako jutro kada trebamo otići u toalet da se tamo umijemo, morali smo poljubiti sliku Draže Mihailovića i kazati dobro jutro, đenerale, pa tek onda ići u wc. Sva ta kretanja iz te sobe, preko hodnika do wc-a su praćena raznim udarcima. Jednog dana su došli u Batajnicu neki iz Vojske RS-a i odveli su Grgu Zubaka, Antu Lukača, Franju Barukčića i još neke ljude i vratili su ih u Bosnu. Znači iz RS njihova je policija, njihova vojska je mogla doći u Batajnicu i odvesti jedan broj logoraša", kazao je Tihić.

Odatle su, govorio je Tihić, vojnim vozilima prebačeni u logor u Sremskoj Mitrovici, gdje su bili zatočeni i Hrvati iz Vukovara. Po izlasku iz vozila odmah su pretučeni. Nakon toga uslijedila su i druga maltretiranja.

"Jedno 200 metara do te zgrade u kojoj se nalazio logor morali smo trčati kroz špalir gdje su nas tukli oni običani policajci iz KP doma Mitrovica, čak i zatvorenici. Ako padneš slučajno, zgaziše te. Morao si odmah da ustaneš i da trčiš dalje. Kad smo došli u tu zgradu gdje je bio vojni logor, tu ima jedno 50 metara do samice, tu na svakom koraku su tukli. I onda pred samom samicom su te skinuli skroz golog. Mene su golog skinuli i onda tukli. Ja sam jedno šest, sedam puta padao u nesvijest. Čim dođem svijesti, onda me ponovo pođu tući. Tako su i sve druge. Takav je bio doček. Ja ne znam kako se to uopće moglo preživjeti. I poslije toga svaki dan ujutro su nas tukli i naveče. I bilo je i između - kad su posebno nas izvodili i tukli", rekao je on.

Nakon oslobađanja prebačen je u Njemačku gdje je bio šef konzularnog odjela u bh. ambasadi u Bonu.

  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

XS
SM
MD
LG