U Sanskom Mostu zločini nad Bošnjacima počinju kada je Vojska Republike Srpske nasilno preuzela vlast. Granatirani su civilni objekti, pljačkano je i uništavana imovina, razdvajani su muškarci od žena i odvođeni u već unaprijed pripremljena mjesta zatočenja. Zločini u Sanskom Mostu upravo su tema nove knjige dr Muje Begića koja bi svjetlo dana trebala ugledati krajem godine.
Njegovo višegodišnje istraživanje zločina u Sanskom mostu rezultiralo je objedinjavanjem obimne dokumentarne građe u istoimenu knjigu.
“To će biti knjiga od najmanje 700 stranica, gdje želim pokazati svu dubinu i veličinu zločina kroz prizmu cjelokupnih dogadjaja na području Sanskog mosta uključujući organizaciju, nasilno preuzimanje vlasti, logore, mjesta masovnih i pojedinačnih ubijanja, mučenja, devastaciju vjerskih, privredih i drugih objekata itd. Zapravno, jednom čitavom studijom želim to pokazati. Vrlo je važno istaći da sam raspolagao ogromnom vjerodostojnom gradjom koja prikazuje dogadjanja u Sanskom Mostu, tako da je to jedan veliki projekat i značajna studija”, kaže Begić.
Zločini nad nesrpskim stanovništvo u Sanskom Mostu počinju sa nasilnim preuzimanjem vlasti od strane VRS u aprilu 1992. godine te nekoliko mjeseci kasnije potpunom okupacijom općine. Na području općine bilo je preko 20 logora u kojima su nezakonito bili zatočeni civili i koji su psihički, fizički maltretirani i na kraju ubijani.
„Kada uzmemo Ključ, Sanski Most, Prijedor, Bosanki Novi... Dolina Sane je zapravo apsolutno identičana. Ona je bila smetnja, prepreka koja se morala elinimirati u povezivanju dviju Krajina, one u BiH i u susjednoj Hrvatskoj, odnosno prepreka koridoru Beograd - Knin. To je bilo strateško opredjeljnje vojnih i policijskih snaga RS za činjenje zločina i nestanak ljudi sa ovih prostora, tako da možemo govoriti o jedinstvenom obrascu odnosa i ponašanja. Od preko 25.000 Bošnjaka koji su živjeli u Sanskom Mostu prije rata, taj broj je 95/96 godine neznatan. Tako je bilo i u Prijedoru i u Ključu i to je bio identičan obrazac ponašanja“.
Radeći na ovoj knjizi, Begić zapaža i specifičnost zločina u Sanskoj dolini a to je bio odnos prema ženama.
„Analizirajući obimnu dokumentaciju, ali i kroz iskaze žrtava, imao sam priliku da vidim i sagledam ono što je bilo posebno za ovaj dio BiH, a to je odnos prema ženama. Ono što je specifično i o čemu se malo zna i govori jesu masovna zlostavljanja i silovanja. U tom periodu žene su bile izložene brutalnom seksualnomno nasilju i zlostavljanju“, naglašava autor knjige.
Oko 800 ubijenih stanovnika Sanskog Mosta pronađeno je u preko 30 masovnih i pojedinačnih grobnica.
