Dostupni linkovi

Samo petina birača zna za koga će glasati


Glasanje u Srbiji - ilustracija
Glasanje u Srbiji - ilustracija
Samo 21 odsto građana zna za koga će glasati na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji, pokazalo je najnovije istraživanje agencije Faktor Plus. Analitičari ovaj rezultat tumače padom poverenja u političare, ali vide i kao moguću šansu opozicije na sledećem glasanju.

Krajnji rok za održavanje parlamentarnih izbora u Srbiji je 6. maj 2012, ali pet meseci pre tog datuma samo petina građana ima ideju kome bi dala glas u godini koja je po mnogo čemu prelomna za srpsko društvo. Očekuju se odluka o kandidaturi Srbije za članstvo u Evropskoj uniji i važni potezi Beograda u vezi sa politikom ka Kosovu, dok će konstantan problem biti ekonomska kriza koja još nije ušla u zenit.

Politički analitičar Dejan Vuk Stanković kaže za RSE da mala zainteresovanost za izbore pokazuje da građani jednostavno ne znaju ko bi mogao da se izbori sa tim izazovima, kao i da je većina rezignirana zbog bledog delovanja političara.

“Više nijedna politička ideja ne može da motiviše populaciju u Srbiji kada imate ovakvu socijalno ekonomsku situaciju. Vlast je neuspešno potrošila sva obećanja, nema političke odgovornosti za promašaje u vršenju vlasti, i sve to se vešto prikriva i frizira pomoću medija… Zato se vrlo lako može desiti da se socijalni pesimizam koji preovlađuje Srbijom pretvori u neku vrstu protestnog glasanja na izborima”, ocenjuje on.

Anketa RSE sa Beograđanima potvrđuje da su mnogi neodlučni kada se radi o tome za koga glasati.



Sociolog Stjepan Gredelj procenjuje da je sadašnji odnos građana prema izborima očekivan, i da prema tome nema razloga za zabrinutost.

“Sada je Nova godina, praznici su, ljudi ne razmišljaju o nekim tamo izborima za koje se ne zna ni kada će biti. To govori i o zrelosti političke kulture. Ljudi razmišljaju o pametnijim stvarima, a ne o tome koji će se sinekuristi dokopati koje sinekure”, smatra Gredelj.

Manja izlaznost ide na ruku opoziciji

Uprkos tome što sada nisu preterano zainteresovani za izbore građani su, kako je pokazala anketa “Faktor plusa” na uzorku od 1.200 birača, uvereni da su najuticajniji političari Boris Tadić, lider Demokratske stranke, i Tomislav Nikolić, predsednik opozicione Srpske napredne stranke. Rezultat istraživanja je i da SNS sada ima podršku od 32,8 a vladajuća DS od 26, 7 odsto.
Tomislav Nikolić lider SNS-a i Boris Tadić predsednik DS-a na glasanju u Beogradu, februar 2008.
Tomislav Nikolić lider SNS-a i Boris Tadić predsednik DS-a na glasanju u Beogradu, februar 2008.

Dejan Vuk Stanković tvrdi da zbog svega što se desilo u protekloj godini na izborima vrlo lako na dobitku mogu biti opozicione stranke.

“Bez obzira na to ko u toj opoziciji bio. U principu, manja izlaznost odgovara opozicionim strankama. U zemlji je takva situacija da je sve neizvesno. Ono što ne odgovara vlasti je preovlađujući duh socijalnog pesimizma. Najvažnije je to što je izostalo ispunjenje ključnih obećanja vlasti, kao što su brze evropske integracije i bolji ekonomski život. Njihovi rezignirani birači sada će u tim promašajima imati motiv da kazne vlast i da konačno dožive političku satisfakciju kroz pobedu opozicije”, ocenjuje Stanković.

Ako se nastavi politička apatija građana postavlja se pitanje kakve bi to posledice moglo imati na srpsko društvo. Sociolog Stjepan Gredelj zaključuje da se ipak neće dogoditi ništa strašno.

“Mi smo ovde stekli naviku da je politika život i da je život politika. To jednostavno nije tako, srećom nije. Ljudi su očigledno sazreli i počeli da razmišljaju razumno. Propali izbori ni u jednoj zemlji nisu doveli do tektonskih poremećaja. Tako da se to neće dogoditi ni ovde. Da postoji neki izbor za izbore, onda bi možda ovo bilo zastrašujuće. Ali s obzirom da je to opet galerija istih likova, onda “who cares”… Koga briga da li će Kurta da sjaše a da uzjaše Murta. Nikoga”, zaključuje Gredelj.
XS
SM
MD
LG