Dostupni linkovi

logo-print

Samit o istočnom partnerstvu: Kišinov i Tbilisi između Moskve i Brisela


Ilustracija

Ilustracija

Vilnius je domaćin dvodnevnog samita EU o istočnom partnerstvu. Prije četri godine Brisel je odlučio projektom istočnoga partnerstva osnažiti veze sa šest zemalja na istoku kontinenta: Armenijom, Azerbejdžanom, Bjelorusijum, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom. Samit se održava u trenutku sve veće nestabilnosti u nekim od ovih zemalja, napetostima u odnosima Unije i Rusije, ali i ekonomske krize unutar same EU koja se ne smiruje.

Evropskim analitičarima je uoči samog samita bilo poprilično jasno kako bi se stvari na tom skupu mogle odvijati. Rusija želi zadržati utjecaj na istoku kontinenta. Uspjela je u namjeri da Ukrajina odustane od sporazuma o pridruživanju, iako tamošnji političari dolaze u Vilnus, a u zemlji se održavaju snažni prostesti opozicije koja je za približavanje zemlje Briselu, a ne Moskvi.

Unija ipak nije zatvorila vrata, pa je povjerenik za proširenje Štefan Fule na konferenciji o civilnom društvu u Vilnusu ponovio:

"Ostajemo pri odluci da odnose EU - Ukrajina podignemo na višu razinu. Nastavljamo s pripremama za potpisvanje sporazuma čim Ukrajina bude spremna nastaviti put prema političkoj asociji i ekonomskom pridruživanju s EU", naveo je Fule.

Armenija, Azerbejdžan i Bjelorusija još su ranije odustale od sporazuma. Još jedino Moldavija i Gruzija pokazuju želju da ide prema Evropi.

Analitičari međutim upozoravaju da se Kišinov i Tbilisi sada nalaze pred velikim izazovom: Ili će nastaviti svojom politikom približavanja EU ili će riskirati da ih Moskva ucjenjuje ekonomskim i trgovinskim “mjerama”.

Dmitri Rogozin, zamjenik ruskog premijera, već je najavio prve korake i to tokom jednog, istina neformalnog sastanka, sa regionalnim ekspertima i diplomatima u Bruxellesu. Rekao je kako će Rusija zatvoriti svoje granice za proizvode iz zemalja koje potpišu sporazum o pridruživanju, a radnicima iz tih država neće biti dopušteno da traže posao u Rusiji.

Da se ne radi samo o prijetnjama vidljivo je s ukrajinskim slučajem - Moskva je obustavila za trećinu izvoz energenata na ukrajinsko tržište. Gruzija i Moldavija su svjesne da upravo energija može biti oružje kojim će se poslužiti Moskva da ih natjera na “ predaju”. Njihove ekonomje su zavisne od Rusije, a energetski teško da mogu samostalno opsati.

Posebno je ranjiva Moldavija zbog Transdnistrije, samozvane republike u kojoj nacionalistička klika uz pomoć Rusije nastoji usporiti svaki proevropski korak vlade u Kišinovu.

Nije lako ni Gruziji. Novo vodstvo ne želi ostaviti po strani svoje ambicije da se primakne bliže Evropi, ali želi poboljšati i odnose sa Rusijom.

Dvodnevni samit trebao bi dati odgovor na pitanje kako dalje - na kojim će se temeljima se razvijati politika istočnog partnerstva, te kako će se Brisel postaviti prema Rusiji.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG