Dostupni linkovi

logo-print

Vođe eurozone: U srijedu razrađeni, jasni predlozi Atine


Sa sastanka u Briselu

Sa sastanka u Briselu

Grčka je na zasjedanju vođa i ministara finansija eurozone predstavila obrise novih prijedloga za reforme, budžetske uštede i dobijanje finansijske pomoći i vlada u Atini to treba u srijedu ujutro tehnički upotpuniti i razjasniti da bi mogla računati na hitno potrebna sredstva od Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM) i spriječiti kolaps grčkih banaka.

To su prenijeli zvaničnici na samitu eurozone, a francuski predsjednik Fransoa Hollande je uoči sastanka rekao da prijedlozi jesu naznačeni, ali da ih sad grčka vlada mora "dopuniti, potvrditi i precizirati".

Hollande je naglasio da cilj jeste da se spriječi izlazak Grčke iz zone eura, ali i da će solidarnost, podrška eurozone biti realizirana samo ako Atina preuzme jasnu i potpunu odgovornost za reforme i mjere koje vode gospodarskom oporavku Grčke srednjoročno, ali i kratkoročno, tako da se do kraja ove sedmice tačno zna konačan ishod.

Predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem je nakon zasjedanja ministara finansija eurozone saopštio da će grčka vlada ESM-u u srijedu prijepodne podnijeti novi zahjtev za finansijsku pomoć.

Dejselblum je objasnio da na sastanku nije bilo novih grčkih prijedloga, ali je grčki ministar Euklid Cakalotos predočio ekonomsku, finansijsku i socijalnu situaciju u zemlji.

Predsjednik Eurogrupe je dodao da će, nakon što dobiju jasne grčke prijedloge, s Evropskom komisijom, Evropskom centralnom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom razgovarati o tome, a potom će te tri institucije ponovo razmotriti financijske potrebe i održivost grčkog duga.

"Tad ćemo zaključiti da li zvanično mogu da počnu pregovori, što se mora obaviti u roku od nekoliko dana”, naglasio je Dejselblum.

Lopta je na grčkom dijelu igrališta, poručio je prethodno u utorak pred europoslanicima u Strasborgu predsjednik Evropske komisije Jaen Claude Juncker.

Želimo i dalje Grčku u eurozoni, spremni smo na pregovore, kazao je Jean Claude Juncker u Evropskom parlamentu.

“Bit Evrope je u kompromisu, trebaće nam vremena, ali to je posao Evropske komisije. Ne trebamo i ne želimo izbaciti Grčku iz monetarne i Evropske unije. Evropska komisija će sve učiniti da se pregovori nastave. Rješenje neće biti nadjeno preko noći. To bi bilo nemoguće. Danas bi trebali otvoriti vrata razgovorima, medjusobnom razmjevanju I toleranciji kako bi se se normalizirala situacija. Ali lopta je na grčkoj strani. Vlada mora objasniti Bruxellesu kako misli izaći iz ove situacije”, poručio je predsjednik Evropske komisije.

Aleksis Cipras će navodno zatražiti da se Ateni otpiše 30 posto duga. Grčki premijer na sastanak stiže osokoljen referendumskom pobjedom u nedjelju. Dobio je podršku i većine parlamentarnih stranaka, no još uvijek nije jasno s kakvim konkretnim planom stiže u Brisel.

I dok francuski premjer Maneul Valls ističe da eurozona ne smije riskirati da Grčka ode iz eurozone, njemačka kancelarka Angela Merkel je protiv bezuvjetnog otpisivanja duga.

Prethodnog dana ona je sa francuskim predsjednikom Fransoa Olandom pozvala Ciprasa da predstavi precizne predloge za obnovu pregovora o rješavanju grčke krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je poručila da “uslovi za novi paket spasa Grčke još ne postoje”.

"I to je ono što čekamo. Precizne prijedloge grčkog premijera - program koji će Grčku vratiti na put napretka”, rekla je Merkel, dodajući da su države eurozone već iskazale solidarnost sa Grčkom.

Grčka ukupno duguje 323 milijarde eura. Banke u Grčkoj i dalje ostaju zatvorene najmanje do srijede, a Europska središnja banka i dalje pritišće i odbija povećati hitnu pozajmicu te traži od Grka veće osiguranje postojećih hitnih zajmova.

I dok se u Briselu budu vodili, po svemu sudeći, oštri i neizvjesni, politički razgovori, u samoj Grčkoj sve je teža situacija. Panična kupovina već je uzrokovala nestašice lijekova i hrane diljem zemlje.

Grčki turizam, koji državi donosi više od 30 milijardi eura na godinu, je uzdrman otkazivanjem ljetovanja i rezervacija, a u zemlji koja pati od rekordne razine nezaposlenosti, ovaj je sektor od vitalne važnosti, jer zapošljava jednog od pet radnika tijekom ljetnih mjeseci.

  • 16x9 Image

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. Pre toga pet godina proveo na Radiju B92.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG