Dostupni linkovi

Samit G20: Zahtev da EU reši krizu u evrozoni


Lideri na Samitu G20 u Meksiku
Lideri na Samitu G20 u Meksiku
Svetski lideri zatražili su na samitu G20 u Meksiku od Evrope da preduzme sve neophodne mere kako bi se prevazišla dužnička kriza u evrozoni. Oni su izrazili zabrinutost zbog, kako je kazao jedan zvaničnik, „pojedinačno najvećeg rizika po svetsku ekonomiju“. Međutim, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso (Jose Barroso) je istakao da „izazovi nisu samo evropski već i globalni i da kriza nije nastala u Evropi već u Severnoj Americi“.

U nacrtu završne deklaracije traži se od Evrope da preduzme sve “neophodne mere u cilju očuvanja integriteta i stabilnosti u zoni evra”. Istovremeno, naglašava se privrženost politici ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mesta.

“Spremni smo da usvojimo sve neophodne mere da bi se ojačala tražnja, podupreo globalni rast i povratilo poverenje”, ističe se u predlogu ovog dokumenta.

Lideri G20 će objaviti "Zajednički Akcioni plan iz Los Kabosa o privrednom rastu i zapošljavanju" koji će omogućiti da se ostvare ti ciljevi. Većina učesnika samita G20 očito je stala na stranu onih koji smatraju da je za izlazak iz krize neophodno otvaranje novih radnih mesta, uključujući i angažovanje države za to, što je na tragu stava francuskog predsednika Fransoa Olanda (Francois Hollande), koji smatra da treba stimulisati rast, a ne rigorozne mere štednje u cilju oporavka svetske privrede. U manjini su ostale pristalice budžetske štednje i restriktivnih mera koje najviše podržava nemačka kancelarka Angela Merkel.

Nemačka smatra da ona nepravedno snosi najveći teret finansirajući evropske zemlje čije su privrede u krizi. Te zemlje su, smatra Berlin, godinama trošile više od svojih mogućnosti i logično je da im finansijska pomoć bude uslovljena drakonskim merama štednje, kao što je to slučaj sa Grčkom.

Angela Merkel je rekla da nova vlada Grčke mora da sprovede mere koje je obećala u okviru programa Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda za spasavanje Atine.

''Ne možemo praviti kompromis oko mera reformi koje jesmo dogovorili", rekla je Merkelova novinarima uoči početka samita grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta i privreda u naglom usponu (G20).

Barak Obama i Vladimir Putin na Samitu G20
Barak Obama i Vladimir Putin na Samitu G20
Svetski lideri povećavaju pritisak na Evropu da nađe način za dugoročnu strategiju za spas zajedničke valute i okonča finansijske turbulencije. Tako je predsednik Svetske banke Robert Zelik (Zelick) upozorio da je ovo "apsolutno kritično vreme" ističući da Evropa ne sme da ispusti priliku i treba da preduzme odlučnu akciju. "Čekamo da nam Evropa kaže šta će uraditi", rekao je Zelik. Istovremeno, čelnik Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) Hoze Angel Guria (Jose Gurria), kazao je da je kriza u evrozoni „pojedinačno najveći rizik po svetsku ekonomiju“. Međutim, predstavnici EU poručili su da nisu došli da bi ''dobili lekcije, jer nisu jedini odgovorni za trenutnu ekonomsku situaciju širom sveta'', kao i da kriza nije nastala u Evropi već u Severnoj Americi''.

''Ova kriza je nastala u Severnoj Americi i najveći deo našeg finansijskog sektora je zaražen, kako da kažem, nezakonitim praksama, iz pojedinih sektora finansijskog tržišta", istakao je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo. On je dodao da „ne okrivljujemo svoje partnere i ono što poručujemo jeste da, kada nastane globalni problem, kao što je ovaj danas, treba da zajedno radimo".

Predsednik Evropskog saveta Herman van Rompej (Rompuy) ocenio je da nacrt saopštenja G20 pokazuje "podršku i ohrabrenje za članice zone evra, kao i za lidere i celokupnu Evropsku uniju radi prevazilaženja krize".

Pre samita, američki predsednik Barak Obama (Barack) se susreo sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Oni su se, prema nezvaničnim informacijama, saglasili da su neophodni dodatni koraci ka evropskim političkim integracijama što je uslov za suočavanje sa krizom. Prema rečima portparola Bele kuće Džima Karnija (Jim Carney), Obama je “ohrabren” planom evropskih lidera da “stabilizuju situaciju i podrže rast i otvaranje novih radnih mesta”.

Ruski predsednik Vladimir Putin pozvao je na uvođenje novih trgovinskih propisa, koja će omogućiti krizom pogođenim zemljama poput Rusije da podignu zaštitne trgovinske barijere kako bi sačuvale radna mesta.

Putin je takođe pozvao lidere najmoćnijih zemalja da preduzmu dodatne akcije kako bi zemlje u naglom usponu dobile veće učešće u upravljanju Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svetskom bankom.

Predsednik Kine Hu Đintao poručio je da članice G20 treba da razgovaraju o dužničkoj krizi "na konstruktivan i kooperativan način, ohrabrujući i podržavajući napore Evrope da reši krizu i pošalje pozitivan signal tržištima".

Međunarodni monetarni fond (MMF) je u ponedeljak podržao ovakvu orijentaciju. “Podsticanje rasta je uvek važno: u evrozoni to je urgentno”, ističe se u saopštenju ove institucije.

Dogovoreno je povećanje sredstava namenjenih MMF na 456 milijardi dolara, što će gotovo udvostručiti kapacitete za pozajmicu, kazala je njegova direktorka Kristin Lagard.

Ona je pozdravila doprinose 12 zemalja koje su odlučile da daju veća sredstva među kojima neke nisu navele tačen iznose, dok je Kina najavila pomoć od 43 milijarde dolara, a Rusija i Indija 10 milijardi. Ove zemlje su najavile pomoć nakon mini samita grupacije
BRICS (Brazil, Rusija, India, Kina i Južna Afrika). Međutim, one su istakle da njihova spremnost da stave na raspolaganje veća sredstva MMF-u, počiva na očekivanju da dobiju veći uticaj u ovoj organizaciji u odlučivanju na koji način će sredstva biti upotrebljena.
XS
SM
MD
LG