Dostupni linkovi

logo-print

Obama od Kongresa zatražio podršku za ograničenu akciju u Siriji


A,merički predsjednik Barack Obama (C) obraća se novinarima zajedno sa Johnon Boehnerom, predsjednikom Predstavničkog doma Kongresa i Nancy Pelosi, liderom demokratske manjine, 3. septembar 2013.

A,merički predsjednik Barack Obama (C) obraća se novinarima zajedno sa Johnon Boehnerom, predsjednikom Predstavničkog doma Kongresa i Nancy Pelosi, liderom demokratske manjine, 3. septembar 2013.

Američki predsjednik Barack Obama u utorak je razgovarao s predstavnicima demokrata i republikanaca u Bijeloj kući i zatražio podršku za ograničenu vojnu akciju u Siriji.

"Ključno će biti da pojasnim američkom narodu. Plan je uradilo zapovjedništvo vojske i ona će biti odgovarajuća i ograničena. Ne uključuje prisutnost vojnika na terenu. Ovo nije slučaj Iraka ili Afganistana. Ovom akcijom se poručuje Asadovom režimu, ali i drugim zemljama koje žele u pitanje dovesti neke međunarodne norme, da će biti posljedica," kazao je Obama nakon sastanka.

Obama je kazao da predlaže ograničenu akciju koja će smanjiti sposobnost režima Bašara al Asada za korištenje hemijskog oružja.

"To sa također slaže sa našom širom strategijom da moramo osigurati postepeno jačanje opozicije kao i potrebnog političkog i ekonomskog pritiska tako da na kraju imamo tranziciju koja može donijeti mir i stabilnost ne samo Siriji već čitavom regionu," rekao je američki predsjednik.

John Boehner, predsjednik Predstavničkog doma Kongresa kazao je će podržati poziv predsjednika na akciju:

"Vjerujem da će i moje kolege republikanci učiniti isto. Upotreba hemijskog oružja je barbarski čin i na to treba odgovoriti. SAD ima mogućnosti i snage kako bi zaustavila Asada i upozorile druge u svijetu da se takvo ponašanje ne može tolerirati".

Nancy Pelosi, lider demokratske manjine u predstavničkom domu Kongresa je kazala da je Asad prekoračio crvenu liniju upotrebom hemijskog oružja:

"Čekanje na odluku UN i Vladimira Putina - zapravo je luksuz koji ne možemo priuštiti."

Generalni sekretar UN Ban Ki moon izjavio je u utorak da je upotreba sile jedino legalna u samoodbrani ili sa odobrenjem Vijeća sigurnosti UN.

On je naglasio da, ukoliko inspektori UN potvrde upotrebu hemijskog oružja u Siriji, Vijeće sigurnosti treba prevazići nesuglasice.

"Ukoliko bude potvrđeno, svaka upotreba hemijskog naoružanja bez obzira ko to učinio i pod kojim okolnostima predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog zakona i ratni zločin", istakao je on dodavši da počinioci trebaju biti izvedeni pred lice pravde i da ne smije biti zaštićenih.

Prema izvještaju francuskih obavještajaca, koji je prezentiran u Parlamentu, nema dvojbe da je sirijska Vlada koristila hemijsko oružje u napadu 21. augusta. Isti izvori tvrde da je najmanje 281 čovjek poginuo od direktnog djelovanja otrovnog plina Sarin.

Istovremeno, američkom predsjedniku Baracku Obami prijeti „katastrofični“ scenario ukoliko Kongres ne glasa za napad na Siriju.

Portparol kineskog ministra vanjskih poslova, Hong Lei, na press konferenciji u Pekingu u utorak objavio je da Kina podržava neovisne inspektore UN-a.

"Koju akciju treba preduzeti medjunarodna zajednica mora ovisiti o rezultatima te istrage, jer samo ti rezultati mogu razjasniti da li je i tko upotrijebio hemijsko oružje u Siriji.“

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u Bundestagu ponovila stav zvaničnog Berlina: "Mi smo u stalnom kontaktu s našim partnerima, uključujući i Rusiju. Na samitu G 20 potrudićemo se da se postigne zajednička pozicija medjunarodne zajednice.“

Paralelno, sirijski predsjednik Bašar al Asad je preko francuskog dnevnika "Le Figaro "poručio da bi zapadna intervencija mogla gurnuti cijelu regiju u haos. Osim toga je izjavio kako će se Francuska suočiti "s posljedicama " ako bude učestvovala u vojnoj akciji .

Senator John McCain izjavio je novinarima u Bijeloj kući da predsjednik Obama mora napraviti objašnjenje s jakim razlozima za napade na Siriju ukoliko želi dobiti potporu Kongresa.

"Ako Kongres odbije rezoluciju nakon što je predsjednik Sjedinjenih američkih država već objelodanio kako je predan akciji, posljedice će biti katastrofalne. Prije svega po vjerodostojnost naše zemlje. I pred prijateljima i pred suparnicima podjednako će biti narušen ugled, ne samo ovog, nego i budućih američkih predsjednika.“

Balkan kao bliska analogija sa Sirijom

Američki predsjednik je odložio vojnu intervenciju do odluke Kongresa, koji o tome može raspravljati tek 9. septembra. Ovo vrijeme, tvrde analitičari, mora se iskoristiti za privlačenje NATO pakta na svoju stranu.

Zajedničko djelovanje dalo bi pravni pokrov, a opravdanje za vojnu intervenciju moglo bi se temeljiti i na samoodbrani, jer kriza u Siriji prijeti Turskoj, koja je članica Sjevernoatlanskog saveza.

NATO do sada nije napravio niti jedan korak naprijed, opravdavajući to nepostojanjem odluke Savjeta sigurnosti Ujedinjenih naroda. To medjutim nije potrebno po pravilima Saveza. Uostalom, NATO je ranije djelovao silom bez takvog odobrenja, posebno na Kosovu 1999.

Balkan je možda bliža analogija Siriji, nego što je to Libija iz 2011.godine, piše današnji New York Times. Na Kosovu i u BiH situacija na terenu je bila haotična, više od 100.000 ljudi je poginulo, a milioni su bili istjerani.

Za udare u Bosni postojala je saglasnost Savjeta sigurnosti i Rezolucija UN-a. Uvjeti su bili idealni, pa se srpska agresija mogla legalno zaustaviti. Za Kosovo tih predradnji nije bilo, pa su kontroverze oko uloge NATO-a ostale.

No, ishod je bio dobar: s NATO paktom manje ili više je Kosovo sigurno, i tu je nezavisnu državu priznalo više od 100 zemalja. Prema tome, intervencija je moguća, sa ili bez UN saglasnosti, gdje Kina i Rusija blokiraju Rezoluciju, piše njujorški dnevnik.

Problemi izbjeglica

Predsjednik Obama trebao bi napraviti snažan pritisak na NATO, sve dok je američki utjecaj u Brusselsu tako snažan. Prema riječima penzionisanog admirala američke ratne mornarice, Jamesa Stavridisa, akcija ima utemeljenje u osudi Asadovog režima koji je do sada prouzročio smrt najmanje 426 djece otrovanih hemijskim oružjem.

25-godišnji Mohamed Bakr, apsolvent Elektrotehnike, koji je pobjegao iz Alepa nakon što mu je dom nestao pod granatama i raketama kada je uhapšen na granici Srbije i Makedonije, rezignirano je primjetio - nemam kamo. Upravo preko Zapadnog Balkana tisuće Sirijaca se pokušaju probiti - od Turske preko Makedonije dalje prema Mađarskoj, odakle su otvorene Schengeske granice Evrope.

U posljednjih nekoliko mjeseci u Bugarskoj, odnosno na njenoj zapadnoj granici s Turskom broj Sirijaca koji traže azil porastao je gotovo 100 posto.

Rumunjska je izvjestila da je porast veći i do 80 posto.

Primjerice, samo u jednoj noći, 27. augusta, na bugarskoj granici uhapšeno je 52 ljudi, njih 39 je bilo iz Sirije. Nekoliko dana kasnije od 106 zadržanih, čak je 79 pobjeglo iz Sirije.

Zbog sve većeg broja ilegalnih imigranata, Bugari mnoge Sirijce, umjesto u postojeća tri izbjeglička centra, šalju u kampove koje više nalikuju logorima i zatvorima, nego humanitarnim institucijama.

Trgovci ljudima traže za prebacivanje preko granice između nekoliko stotina pa do tri hiljade eura.

"Platili smo pet stotina eura za odraslu osobu i 250 eura za djete", kaže 24-godišnja Janda Hussein, koja je pobjegla iz Damaska, za suprugom i dvogodišnjom kćerkom.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG