Dostupni linkovi

logo-print

Jačanje monetarne unije u fokusu samita EU u Briselu


Ilustracija

Ilustracija

Evropski lideri okupili su se u četvrtak popodne u Briselu, gdje će razmatrati načine spašavanja eura i podrške zemljama koje su suočavaju sa prevelikim dugom, a nedovoljnim privrednim rastom. Članice eurozone pokušaće da prevaziđu razlike koje imaju oko ideje bankarske unije.

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc izjavio je na početku samita da EU treba da pažnju usmjeri na to da ljude stavi ispred tržišta i da pruži otpor svim pokretima da se unija podijeli posebnim sporazumima namijenjenim samo za članice evrozone.

Prema njegovim riječima, evropski recept za uspjeh je "metod zajednice" što znači "uravnoteženje između interesa manjih i većih članica, manje i više naprednih članica, sjevera i juga, istoka i zapada".

On je upozorio na brojna iskušenja za stvaranje novih, paralelnih unija ili institucija.

Uoči popodnevnog susreta za kolegama iz ostalih država EU, njemačka kancelarka Angela Merkel, u obraćanju Bundestagu rekla je kako je mnogo toga postignuto u proteklom periodu, šaljući optimističke signale pred četvrti ovogodišnji samit EU.

„Mnogo toga je postignuto. U tri godine krize mnogo je postignuto u Evropi, čak i mnogo više nego u godinama prije toga. Već vidimo znakove stabilizovanja krize u eurozoni“, pojasnila je Merkelova.

Ponovila je kako želi ostanak Grčke u eurozoni i to ne kako je rekla „zato što je Grčka prijatelj i partner u EU i NATO savezu, već zato što je to u interesu i Grčke i eurozone i cijele Evropske unije“.

„Vjerujem, a govorim u ime cijele Vlade Njemačke, da možemo samo napredovati dajući Evropi stvarnu mogućnost da interveniše u nacionalne budžete prekorače li se dogovoreni limiti, kako to ne bi ugrozilo nužan rast i razvoj“, upozorila je Merkel.

I upravo je bankarska unija u eurozoni ključna tema dvodnevnog summita, a oko ovog prijedloga podijeljena su mišljenja.

Unija želi formirati zajedničku superviziju banaka i omogućiti Evropskoj centralnoj banci ovalasti za nadgledanje rada banka.

Ipak Britanija, glavno evropsko finasijsko središte, kao i ostalih devet država koje nijesu u eurozoni izarazili su zabrinustost u vezi prava glasa u budućnosti u tako zamišljenoj bankarskoj uniji.

Ove dileme i različita mišljenja potrebno je usaglasiti te prevazići razlike. Ipak Evopska komisija kao izvršno tijelo EU, Evropska centralna banka i nekoliko država uključujući Španiju i Francusku žele da se što prije uspostavi legalna baza koja bi počela funkcionisati u januaru.

Visoki njemački zvaničnik sa kojim je razgovarala agencija AP, pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da mnoga pitanja “ uključujući pravne tehničke i političke detalje” za ovlašćenja supervezije tek treba dogovoriti.

Međutim, dvodnevni samit biće prema diplomatskim najavama najvjerovatnije samo mala stanica na putu ka oporavku, gdje neće biti donesene značajne odluke. Malo njih vjeruje da će biti susret na kojem će biti konačnih odluka.

Lideri će, takođe, razmatrati i mogućnost da evropski fond finansijske pomoći pozajmljuje novac bankama. Neke zemlje preduzele su korake da spasu svoje posrnule banke i sada se i same bore da prežive.

Lideri 27 zemalja EU su od 2009. od kada je počela kriza u eurozoni, prije svega Grčkoj, održali 21 summit, četvrti ove godine. Osim problema s eurokrizom teme će biti i odnosi sa Kinom, situacija u Siriji, Iranu i na Maliju.

Istovremeno se u ključnoj problematičnoj članici eurozone Grčkoj u četvrtak održava novi štrajk protiv restriktivnih mjera štednje koji je paralisao Atinu. Ne rade javne službe, taxi službe, ugostitelji, te prodavnice. Riječ je o drugom generalnom štrajku za manje od mjesec dana.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG