Evropske integracije u svjetlu izazova s kojim se trenutno suočava Evropa - migrantska kriza i prijetnje od različitih oblika ekstremizma, te infrastrukturna povezanost zemalja istočne i centralne Evrope - bile su glavne teme Samita predstavnika vlada 18 zemalja članica Centralnoevropske inicijative, koji je završen u utorak u Sarajevu.
Kako je saopšteno na Konferenciji za novinare, saobraćajna povezanost je ključ razvoja zemalja Centralne i Istočne Evrope, uključujući Zapadni Balkan, kako bi se ostvario uravnotežen razvoj na cijelom evropskom kontinentu.
Premijer Bjelorusije Andrei Kobyakov je, preuzimajući predsjedavanje Centaralnoevropskom inicijativom, istakao da će fokus u radu biti upravo na otklanjanju uskih grla u postojećoj transportnoj mreži.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je u obraćanju na Samitu podvukao sve veći jaz između Istoka i Zapada, te nejednakost u razvoju i životnom standardu zemalja centralne i istočne Evrope.
Samit predstavnika vlada zemalja CEI organizuje Bosna i Hercegovina, koja trenutno predsjedava ovom regionalnom inicijativom.
"CEI je jedna od organizacija koja konzistentno ulaže velike i produktivne napore da se postojeće razlike smanje", rekao je na Samitu Denis Zvizdić.
Takođe je poručio da Evropi, više nego ikada, treba jača saradnja na međunarodnom nivou koja se zasniva na principima razumijevanja, solidarnosti i dijaloga.
Na Samitu CEI Sporazum o saradnji su potpisali generalni sekretar CEI-a Giovanni Caracciolo di Vietri i direktor Međunarodna organizacija za migracije (IOM) za Evropu Pasquale Lupoli.
Di Vietri je istakao je da su u CEI-ju ohrabreni potpisivanjem ovog sporazuma budući da IOM raspolaže značajnim iskustvom o pitanju migracija s kojim se mnoge članice CEI-a susreću.
Lupoli je podvukao da je migrantska kriza iz 2015. ukazala na potrebu saradnje jer "takve probleme nije moguće rješavati izgradnjom barijera već samo saradnjom i podjelom odgovornosti".
Lupoli je rekao da je uvjeren da će saradnja CEI-a i IOM-a biti korisna za države članice, a jednako tako i za migrantsku i izbjegličku populaciju.
Iako je Samit održan na nivou predsjednika vlada zemalja članica, na skupu u Sarajevu bio je prisutan samo jedan premijer i to Bjelorusije. Premijeri su svoj izostanak opravdali uglavnom obavezama koje se tiču unutrašnjih pitanja.
Iz Vijeća ministara BiH nisu iznenađeni tom činjenicom s obzirom na to da su i ranije članice CEI na samite u drugim državama uglavnom slale zamjenike ministara. Slično je bilo i prošle godine kada su na Samitu CEI u Italiji prisustvovala samo dva premijera.
Među učesnicima skupa u Sarajevu bili su zamjenik ministra vanjskih poslova Italije Benedetto Della Vedova, zamjenik premijera Albanije Niko Peleshi, zamjenik ministra vanjskih poslova Austrije Michael Linhart, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hrvatske Oleg Butković, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke Republike Lukáš Kaucký, državni ministar za kulturu i naučnu diplomatiju Mađarske István Íjgyártó, nacionalni koordinator CEI-a iz Makedonije Jon Ivanovski, zamjenik ministra za ekonomsku politiku i finansijski sistem Crne Gore Milutin Simović, ministar infrastrukture i izgradnje Poljske Andrzey Adamczyk, zamjenica premijera i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture u Vladi Srbije Zorana Mihajlović, ambasador Slovenije u BiH Iztok Grmek i drugi.
CEI, kao multilateralna organizacija centralnih, istočnih i jugoistočnih zemalja Evrope, nastala je 1989. godine i danas u svom članstvu ima 18 zemalja, od kojih su devet članice EU.
BiH je punopravna članica CEI od jula 1992. godine, a u decembru prošle godine je od Makedonije preuzela predsjedavanje Parlamentarnom skupštinom Inicijative, dok će predsjedavanje od BiH u Sarajevu preuzeti Bjelorusija.
Facebook Forum