Dostupni linkovi

logo-print

Šahinpašić: Knjižarske kuće nestaju


Ajdin Šahinpašić

Ajdin Šahinpašić

Otvoren je 10. decembra, a trajati će sve do 24, XI Sarajevski salon knjige. U ekskluzivnom prostoru Kolegijum Artistikuma izlaže šezdesetak prominentnih izdavača iz BiH i čitavog regiona, a dosadašnje iskustvo govori kako je ova manifestacija puni pogodak. O tome razgovaramo sa Ajdinom Šahinpašićem, direktorom istoimene izdavačke kuće, koja je i organizator salona.

RSE: Svi stičemo naviku da zimski salon traje dvije sedmice. Pokriva dva vikenda, traje neposredno do pred praznike. Nama posjetiteljima lijepa prilika, vama pak korisno iskustvo?

Šahinpašić: Tačno tako. Iskoristimo svi ovu prigodu na mjestu gdje se tradicionalno održavalo bijenale, evo sada i Zimski salon po jedanaesti put. To je prostor koji ima određenu simbiozu sa izlagačima i publikom, gdje se stvori jedna pozitivna atmosfera, gdje ljudi iskoriste priliku da kupe knjige po veoma povoljnim cijenama. Mi se potrudimo da im obezbijedimo što je više moguće naslova, koji će im na neki način obilježiti kraj godine i ovo vrijeme darivanja.

Geslo Zimskog salona je od početka bilo da je knjiga najbolji poklon i da treba obradovati sebe i svoje najdraže, upravo kupujući knjige. I ove godine smo uspjeli da napravimo to, što smo očekivali. Do sada, rekordan broj posjetilaca. Objavljujemo veliki broj naslova, pogotovo pred Zimski salon i Sajam knjiga. To su razlozi zašto uvijek tempiramo proizvodnju, vjerovatno ne samo mi, već i svi ostali izdavači iz BiH. Kada napravimo dobru ponudu, napravimo i određen rezultat.

BiH nema baš toliko jaku produkciju, međutim, ako regionalno imamo na Zimskom salonu 1.000 novih naslova. To je fascinantno i u današnjem vremenu predstavlja poduhvat. I zbog toga ne čudi da su prodajni rezultati bolji, nego što je to bilo prošlih godina.

RSE: Imate li dojam o tome šta je ove godine najbolje išlo?

Šahinpašić: Ono što se dosta tražilo je bila Harper Li. Imao sam sreću da te naslove kupim za BiH, tako da su nam dva naslova -Ubiti pticu rugalicu i Postavi stražara - najtraženiji. Tu su i noviteti, koje smo promovirali, kao što je Entoni Doer - Svjetlo koje ne vidimo, zatim Dženifer Niven - Na posebna te mjesta vodim i Zapečaćeno vrijeme, koja je bila feljtonizirano jedno vrijeme u Oslobođenju i jedno vrijeme je bilo prezentirano u Avazu. Dana Dinera, nije beletristika već publicistika i nije nešto što privlači šire mase, ali i to je knjiga koja je privukla zaista posebnu pažnju.

Vidim da i na drugim štandovima ima naslova koji se izdvajaju. Opet je tu trilogija sa novim naslovom - 50 nijansi sive, koja je privukla dosta pažnje. Raduje me da je segment dječjeg izdavaštva, odnosno slikovnice i dječje knjige, koje smo pripremali i koje smo objavljivali posljednjih šest mjeseci, apsolutni hit.

RSE: Sve je ubjedljivo jeftinije, nego u redovnoj prodaji. Čak i ekskluzivna izdanja?!

Šahinpašić: To je tako. Naviknete publiku da na sajmu može kupiti jeftinije knjige, što je, i realno i očekivano. Sa druge strane, postoje određena izdanja koja nastojite rasprodati iz prostog razloga što je knjiga, u ekonomskom svijetu, proizvod, na žalost ima svoj vijek trajanja, bez obzira što na njoj deklarativno nema nekog roka trajanja. U zapadnom svijetu to je 18 mjeseci, a kod nas je to daleko duže. Dođemo u situaciju da se moramo riješiti određenih lagera. Ove godine na štandu imamo tri knjige za pet maraka, tri knjige za deset maraka i knjige po pet maraka, određene tematske rječnike.

RSE: Koliko je izlagača ove godine došlo i odakle su? Jedno vrijeme, neki domaći izlagači, su izbjegavali ovu manifestaciju. Vraćaju li se?

Šahinpašić: Svi koji nešto rade u ovom trenutku, nastoje da budu prisutni na Zimskom salonu knjige, zato što je to manifestacija koja uvijek napravi jedan dobar rezultat, i u smislu komunikacije sa publikom i naravno same prodaje. Na Zimskom salonu, od 80% izlagača, koji su prvi put izlagali, izlažu i danas. Može biti da je postojao određeni skepticizam kod izlagača iz BiH na početku, međutim, sada svi koji imaju žive firme, su tu prisutni.

Dominantni su izlagači iz BiH, zatim iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najveći izdavač iz Crne Gore je tu prisutan, znači Nova knjiga je tu. Tu su Laguna i Vulkan iz Srbije, kao predstavnici dvije najveće izdavačke kuće. Naravno, i ostali tu izlažu. Iz Hrvatske je tu VBZ, koji ima firmu u BiH, prisutan je sa svojim izdanjima. Tu su i izdanja Ljevaka, Mate i svih koji na neki način nešto rade. Prisutni su, da li direktno ili indirektno, kroz štandove, ali su njihova izdanja prisutna.

RSE: Da li se nešto promijenilo u vezi sa uslovima u kojima radite ovdje i u okruženju, što naravno utiče na cijenu knjige?

Šahinpašić: U suštini, ne mijenja se ništa na bolje, još uvijek. Mislio sam da će 2014. godina biti zapamćena kao najvjerovatnije najgora u istoriji poslovanja naše firme, a onda sam vidio da uvijek može gore od goreg. Prvih šest mjeseci ove godine su bila katastrofa. Imali smo nesreću da su izbori bili u oktobru 2014. godine, da su budžeti bili ispražnjeni nakon izbora i nakon poplava koje su bile. Trebalo je nekih šest mjeseci da se konstituira vlast i da počne normalno da radi, da se budžete napokon oslobodi.

Na kraju ove godine, neću baš biti nezadovoljan, opet ćemo se kretati u nekim okvirima prošlogodišnjeg poslovanja ili ćemo biti blizu. Ako gledam poslovni rezultat, ne mogu reći da sam pretjerano nezadovoljan. Sa druge strane, kada gledam okvire rada kolega u regionu, vidim da mi daleko kaskamo za njima. PDV je na žalost naš akutni problem. Mi smo jedina zemlja u regionu koja ima ovako visoku stopu PDV-a. To je faktor spoticanja razvoja izdavaštva u BiH.

RSE: U jednom našem prošlogodišnjem razgovoru ti si dosta očekivao od nove vlasti. Međutim, sudeći prema prvim koracima, ne sluti na dobro.

Šahinpašić: Ne sluti na dobro. Ljudi koji ne poznaju materiju do srži, naprave određene ambicioznije planove, a onda, kada se uhvate u koštac sa problemima, na neki način prave kompromise, popuštaju i udaljavaju se od onoga što su obećavali. Možda nedostaje određeni politički dogovor, volja, konsenzus. Sve su to stvari opravdanja, koji mogu da izvuku iz rukava i da kažu da zbog toga nisu ispunili obećanje.

Mislim da to nije realno opravdanje, niti treba da bude neki štit iza kojeg će se sakriti pred nama, kada iznosimo svoje probleme. Evidentno se nešto mora mijenjati u tom segmentnu iz prostog razloga što ovako dalje ne može. Moram dići glas protiv nepravde, protiv neracionalnog trošenja sredstava, dodjele sredstava. Federalno ministarstvo kulture je podržalo određene manifestacije.

Šta me boli? Boli me netransparentnost. Mi, kao izdavači, nemamo uvid u te informacije. Kada dođu rezultati, vidite da samo dvije izdavačke kuće u BiH dobiju potporu na godišnjem fondu Federalnog ministarstva, što je sramotno. Sramotno je što Federalno ministarstvo kulture da 5.000 KM za najveći sajam knjiga u BiH, koji se dešava u Sarajevu, u aprilu, a da podrži Dane košenja na Kupresu ili 300 repriziranih dana Napretka u Čitluku, Čapljini, Mostaru. Da me neko ne shvati pogrešno, nisam obojen ni po kojem nacionalnom predznaku, niti bilo šta drugo. Mi ćemo, kao država i kao nacija, propasti zbog tog nacionalnog predznaka, koji se stavlja ispred svega, a pogotovo ispred kvaliteta.

Ako budemo i dalje tako neracionalno nastupali, nećemo nigdje dogurati. Čuo sam da će za dvije fondacije, za bibliotekarstvo i izdavaštvo, koje podržavaju otkup knjiga i daju potporu za objavljivanje knjiga, koje su imale bijedne budžete od po 200.000 KM, upoloviti budžeti u 2016. godini. To ako se desi, ovim putem slobodno pozivam ministricu da preuzme sve naše radnike iz izdavaštva. Neka ih zaposli u Ministarstvu, a mi ćemo zatvoriti firme.

Kada će ovi ljudi shvatiti da privreda puni budžet?! Ne puni ga administracija. Ako treba da se svi zaposlimo u administraciji, onda nećemo ni raditi.

RSE: Hoće li nekog narednog sajma ili salona uopšte biti? Kako vam uspijeva?

Šahinpašić: Nema povratka nazad. Nema zastajanja. Čovjek mora raditi, da bi se nešto dešavalo. Samo je pitanje u kakvim okvirima će se dešavati jedna takva manifestacija. Nije jednostavno. Naprave se ugovori po godinu dana unaprijed. Mi imamo planirane rezervacije štandova i dolazak zemalja, koje žele da budu partneri ili koje žele da imaju nacionalne štandove, koje žele da se istaknu i da dovodu svoje autore. Onda dođete u situaciju da dovedete u pitanje jednu takvu manifestaciju. Mora se raditi, tu nema nikakve dileme. Nije to nešto što može da ugrozi ad hock manifestaciju, ali da će doći do osipanja kadrova i da će doći do gašenja firmi, doći će.

Neki izlagači od prošle godine, ove godine nisu prisutni. IP Svjetlost, koja je prošle godine, nakon dugo godina, imala štand na Zimskom salonu, ove godine nije prisutna. Nije prisutna ni Sejtarija sa svojim izdanjima, ni Zoro. Vidite da pojedine firme i knjižarske kuće jednostavno nestaju.

RSE: Nažalost. Nadam da će neki budući razgovor biti završen sa mnogo više optimizma.

Šahinpašić: Iskreno se nadam. Nadam se da ćemo doći u situaciju da za godinu – dvije imamo konkretne pomake. Ne očekujem da se nešto desi preko noći, ali se nadam da će se stvoriti okvir, koji će nam svima pružiti mogućnost da napredujemo.

  • 16x9 Image

    Budo Vukobrat

    Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Više od 13 godina u programima RSE angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima.

XS
SM
MD
LG