Dostupni linkovi

logo-print

SAD: Klik na Facebook "like" nije zaštićen Ustavom


Ilustracija

Ilustracija

Piše: Heather Maher, prevela: Ena Stevanović

Svako zna da američki Ustav štiti pravo slobodnog izražavanja. Međutim, rijetki znaju odgovor na pitanje da li se ta sloboda odnosi i na online izražavanje i sve što ono podrazumijeva. Jedan američki sudija je donio odluku vezanu za Facebook zbog koje su se pravnici uhvatili za glavu.

U mnogim kulturama se „palac gore“ i „palac dolje“ već odavno interpretiraju kao potiho „da“ i „ne“.

Značenje te geste je veoma neposredno i jasno i zbog toga Facebook opcija koja omogućava korisnicima da označe postove koji im se „sviđaju“ koristi ikonu „palac gore“.

Jednim klikom miša Facebook korisnici mogu označiti svoj interes za sliku, komentar pa čak i drugu osobu. Ali taj jednostavni klik miša je postao rizičan nakon što je sudija američke savezne države Virginia presudio da se klikanje ikone „like“ na Facebook-u ne ubraja u zaštićeni govor prema klauzuli Prvog amandmana američkog Ustava.

Pravnici su toj odluci dali „palac dolje“.

„Ključno pitanje je da li klikom na Facebook ikonu 'like' izražavate mišljenje. Ja mislim da je očito da izražavate. Činjenica da pritišćete 'like' umjesto da otipkate 'Sviđa mi se kandidat X' ne čini nikakvu razliku. Vi govorite svijetu ‘Sviđa mi se upravo ovaj kandidat' i jasno je da je to zaštićeno Prvim amandmanom“, objašnjava Aden Fine, viši pravni savjetnik u projektu za slobodu govora, privatnosti i tehnologije Američke građanske liberalne unije (ACLU).

Presuda je posljedica tužbe koju su pokrenuli zaposlenici šerifovog ureda koji tvrde da su otpušteni s posla jer su podržavali političkog protivnika njihovog šefa tijekom izbora. Ključna stavka cijelog slučaja je činjenica da je jedan od radnika kliknuo „like“ na Facebook stranici protivničkog kandidata.

Šerif je pobijedio na izborima i poslao radnike kući zbog „nezadovoljavajućeg obavljanja posla i ometanja harmonije i efikasnosti u uredu“.

Sudija je u presudi je napisao da je činjenica da šerif zna za pomenuti post „relevantna samo u slučaju ako sud smatra da je klikanje ikone 'like' na Facebook-u zaštićeno Ustavom. Zaključak suda je da izražavanje sviđanja na Facebook stranici "ne ispunjava uslove za stjecanje ustavne zaštite.“

Nekoliko presedana

Jeff Hermes, koji vodi projekt o digitalnim medijima u Berkman centru za internet i društvo na Univerzitetu Harvard kaže da je time sudija zapravo rekao da ako se izrazite svojim vlastitim riječima, onda šaljete poruku koja je zaštićena Ustavom, ali ako kliknete „like“ kako biste rekli istu stvar, onda preuzimate tuđe riječi, što znači da niste zaštićeni zakonom.

Ilustracija

Ilustracija

„Po mom mišljenju to nije ispravna analiza. Izgleda da je sudija odbio priznati ovaj način izražavanja jer ga je vrlo jednostavno sprovesti. Međutim, ostali sudovi, uključujući i američki Vrhovni sud je priznao da čak i vrlo jednostavne radnje mogu biti veoma izražajne. To uključuje potpisivanje peticije, što znači samo se potpisati, za šta ne treba birati riječi. Vi usvajate tuđe riječi. Ali potpisivanjem peticije iskazujete svoju podršku predmetu peticije“, navodi Hermes.

Hermes ističe da je Vrhovni sud donio odluku da je paljenje zastava također zaštićeni govor kao i nošenje crnih narukvica u znak protesta.

Postoji samo nekoliko pravnih presedana koji se tiču zaštite online izražavanja, ali Vrhovni sud je donio barem jednu veliku odluku u tom području.

U pitanju je Federalni zakon o komunikacijama i neprikladnim sadržajima kojim su se pokušali cenzurirati određeni online sadržaji kao što su seksualno eksplicitne web stranice. Svih devet sudaca se složilo da se radi o kršenju Prvog amandmana.

Ta odluka je, kako kaže Fine otvorila put internetu da se razvije u nevjerovatno raznovrsan online univerzum.

„Američki Vrhovni sud je jednoglasno zaključio da izražavanje na internetu ima pravo na istu pravnu zaštitu kao svi ostali tradicionalni oblici izražavanja. To je bila ključna odluka koja je otvorila put novim tehnologijama i novim načinima komunikacije koje svakodnevno koristimo“, kaže Fine.

Fine dodaje da ustavotvorci s početka 18.vijeka sigurno nisu znali da će ljudi jednog dana komunicirati virtuelno klikanjem miša.

„To nije ono što je Prvi amandman tradicionalno štitio, zato nema mnogo sudske prakse o tome“, navodi Fine i dodaje:

„To ne znači da korištenje ikone „like“ nema pravo na pravnu zaštitu Prvog amandmana. Mislim da je ovo primjer toga da ovaj sudija, nažalost, nije upoznat sa novim tehnologijama.“

Pravnici kažu da je ovaj slučaj savršen kandidat za žalbu.
XS
SM
MD
LG