Dostupni linkovi

logo-print

SAD: Rusija povrijedila suverenitet Ukrajine


Neidentifikovani vojnici partoliraju ispred aerodroma u ukrajinskom gradu Simferopolu

Neidentifikovani vojnici partoliraju ispred aerodroma u ukrajinskom gradu Simferopolu

Američki predsjednik Barak Obama izrazio je svoju zabrinutost ruskom kolegi Vladimiru Putinu oko vojne intervencije u Ukrajini.

"Rusija je evidentno povrijedila suverenitet Ukrajine šaljući trupe na Krim", kazao je Obama Putinu, upozorivši ruskog predsjednika na posljedice.

Vladimir Putin je odgovorio svojom zabrinutošću zbog "provokativnih, kriminalnih" akcija koje provode ultra-nacionalisti koje podržavaju ukrajinske vlasti.

Nakon 90-minutnog razgovora dvojice predsjednika, SAD su odlučile suspendovati svoj angažman u pripremama za samit G-8 u Sočiju.

Bijela kuća je upozorila da će "dalje rusko kršenje međunarodnog prava" u Ukrajini voditi do veće ekonomske izolacije.

Američki ministar odbrane Čak Hejgel upozorio je ruskog kolegu Sergeja Šojgua da intervencija samo može dovesti do eskalacije.

Savjet sigurnosti Ujedinjenih naroda zasjeda povodom situacije u Ukrajini. Američka ambasadorica u UN-u Samanta Pauer zatražila je hitno angažovanje Ujedinjenih naroda i posmatrača Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, "po kratkom postupku".

"SAD pozivaju Rusiju da povuče svoje snage i dozvoli Ukrajincima da sami izaberu svoju vlast, kreirajući svoju sopstvenu budućnost bez da im se iko miješa sa strane", kazala je Pauer.

Ukrajinski ambasador optužio je Rusiju za ilegalno slanje aviona i helikoptera na granice njegove zemlje, te kazao da je Ukrajina dovoljno jaka da se sama odbrani.

Ketrin Ešton

Ketrin Ešton

Evropska unija i NATO traže od Rusije da se vojno ne angažuje u Ukrajini. Povjerenica EU za vanjsku politiku Ketrin Ešton "nepotrebnom esakalacijom tenzija" je označila odobrenje Parlamenta da Putin može upotrijebiti trupe u Ukrajini.

Ona poziva Rusiju da umjesto podizanja vojne sile primjeni mirno rješenje konflikta.

U odvojenom saopštenju generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen zatražio je od Moskve da poštuje suverenitet Ukrajine. On je dodao da članice NATO saveza s punom pažnjom prate razvoj dogadjanja u Ukrajini .

28 članica Sjeveroatlanskog saveza u nedjelju će se sastati na hitnom sastanku povodom rusko-ukrajinske krize.

U subotu poslijepodne, Gornji dom Ruskog parlamenta odobrio je zahtjev predsjednika Vladimira Putina da se može poslati vojska na Krim.

Velikom većinom Vijeće Federacije izglasalo je podršku predsjedniku da, u cilju normalizacije socijalnog i političkog stanja u Ukrajini, može upotrijebiti Rusku vojsku.

"Rusko federalno vijeće odlučilo je sljedeće – daje se dozvola predsjedniku za upotrebu Ruske armije na teritoriji Ukrajine, sve dok se u toj zemlji ne normalizira socijalna i politička situacija", rekao je predsjednik Federalnog vijeća za odbranu i sigurnost, Viktor Ozerov.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin pojasnio je da, odluka donesena u Parlamentu, ne znači i da će se Putin odlučiti da je odmah i provede u djelo.

Vršilac dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksander Turčinov rekao je u subotu uveče da je izdao naređenje vojsci da bude u punoj pripravnosti, ali je ljude pozvao da ostanu mirni.

Vitalij Kličko

Vitalij Kličko

Nakon odobrenja Vijeća Federacije da ruski predsjednik može pokrenuti vojnu silu kako bi "zaštitio rusko stanovništvo" na Krimu, opozicioni lider Vitalij Kličko, najvjerojatniji predsjednički kanidat na predstojećim izborima u Ukrajini pozvao je "generalnu mobilizaciju".

Paralelno, iz Brisela je objavljeno kako će se ministri vanjskih poslova EU, hitno sastati povodom krize u Ukrajini, u ponedjeljak, 3. marta.

Ruski predsjednik zatraži je ranije u subotu preuzimanje kontrole nad crnomorskom obalom u regiji Krima, poslavši poruku Kijevu da je zabrinut za sigurnost ruskih gradjana u toj oblasti, te vojnih trupa koje Rusija ima na Krimu.

Na Krimu je inače već prije dva dana započela nasilna primopredaja kontrole jer su glavni aerodrom zauzeli maskirani i naoružani gardisti. Zahtjev za angažman vojske zapravo je samo potvrdio da su ovi naoružani ljudi pod kontrolom Moskve.

Zvanični Kijev optužuje Moskvu za slanje 6 hiljada dodatnih vojnika, što područje Krima pretvara u vojnu zonu visokog rizika.

Konferencija za medija Baraka Obame u Bijeloj kući, 28. februar


Naoružani Rusi na ulicama gradova na Krimu izazvali su pomiješane osjećaje. Neki gradjani, oni stariji, žele da žive s Rusijom. Drugi, mlađi su šokirani i pitaju se zašto su maskirani vojnici tu.

Jezik koji se čuje iz Moskve jako podsjeća na doba Hladnog rata, kada je Sovjetski savez držao pod svojom kapom istočnoevropske države, prijetnjama "zapadnim intrigama".

Sličnu stvar, tj., izgovor da želi zaštititi ruske građane, Putin je već upotrijebio 2008. godine kada je naredio invaziju na susjednu Gruziju. Kao rezultat te akcije dvije su se gruzijske regije otcijepile, a njihovu nezavisnost priznala je samo Moskva i njeni sateliti.
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG