Dostupni linkovi

logo-print

S obje strane žice: Politika nije ubila duh solidarnosti


Prosvjed na slovensko-hrvatskoj granici, prosinac 2015.

Prosvjed na slovensko-hrvatskoj granici, prosinac 2015.

Ovaj su vikend obilježili prosvjedi s obje strane hrvatsko-slovenske granice zbog odluke slovenske Vlade da na cijeloj dužini granice postavi žilet-žicu. Radi se o populističkom potezu Cerarove vlade da poboljša svoj unutarnjopolitički rejting, kažu analitičari.

Građani, aktivisti, sportaši, političari – i sa slovenske i sa hrvatske strane granice svi su oni ovog vikenda prosvjedovali protiv žilet-žice koju slovenska Vlada postavlja na cijeloj dužini granice prema Hrvatskoj.

„Europa je kapitulirala ovdje i tudi tukaj na rupi i na kupi. Mislim da će razum u Sloveniji pobijediti i pozivam vlasti Slovenije da uklone ovu žicu“, kazao je primorsko-goranski socijaldemokratski župan Zlatko Komadina na prosvjedu pored graničnog prijelaza Lipa.

„Ob celoj dužini Kolpe od izvora do Karlovca ne trebaju nam nehumane pregrade i ograde. Želimo da država koja je slepo nasedla Evropskoj uniji to ne radi!“, poručio je predsjednik Sportsko-turističkog društva slovenske Općine Kostel Stanko Nikolić na prosvjedu u Kostelu.

„Meni je ovo osobno dodatni teret i dodatna frustracija, upravo iz razloga što djelomično imam i slovenske korijene, pa dodatno osim revolta osjećam i određenu dozu srama zbog poteza slovenske vlade, jer vjerujem da većina Slovenaca ne dijeli njihovo mišljenje“, konstatirao je riječki socijaldemokratski gradonačelnik Vojko Obersnel na Lipi.

Medvjedić na žici postavljen tokom prosvjeda na slovensko-hrvartskoj granici, prosinac 2015.

Medvjedić na žici postavljen tokom prosvjeda na slovensko-hrvartskoj granici, prosinac 2015.

Obersnel je podsjetio i na stihove slovenske partizanske koračnice „Hej brigade“:

„Hej, mašinca, zagodi,
naj odmeva povsodi,
naš pozdrav iz svobodnih gozdov!

Kje so meje, pregrade,
za slovenske brigade?
Ne, za nas ni pregrad in ne mej!“

Mjesto u mini-Schengenu

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije pozdravlja solidarnost koju su građani s obje strane granice pokazali u prosvjedima protiv postavljanja žilet-žice.

„Mislim da je izuzetno važno da se solidarnost desila i da dnevna politika nije uspjela ubiti taj duh solidarnosti. Svi znamo da je njena moć kratkoročno jako slaba, ali dugoročno mislim da je jako važno da su ljudi sa obje strane žice pokazali da se tome protive, tako da se ne stvara jedno uniformirano mišljenje da je žica nešto najnormalnije, nego se žicu stalno mora propitivati. A dugoročno će se žica možda jednom i maknuti“, komentira Gordan Bosanac.

Prosvjed na slovensko-hrvartskoj granici, prosinac 2015.

Prosvjed na slovensko-hrvartskoj granici, prosinac 2015.

„Odluka premijera Cerara ima jako malo veze sa izbjeglicama“, pojašnjava za naš radio komentator riječkog „Novog lista“ Denis Romac, nego se u prvom redu radi o njihovom paničnom pokušaju da uvjere Berlin i Bruxelles da mogu kontrolirati svoje granice i da zaslužuju svoje mjesto u budućem „mini-Schengenu“, koji je, po Romčevoj ocjeni, izvjestan.

„Slovenija po svaku cijenu, pa i ovim pogrešnim sredstvima, pokušava sačuvati svoje mjesto u toj 'mini-schengenskoj zoni', iako je zapravo paradoksalno da – istodobno dok Slovenija podiže žicu na granici prema Hrvatskoj, sugerirajući da je iza te granice nešto od čega ona štiti tu Europu i Schengen – na sjevernoj granici Slovenije Austrijanci podižu sličnu žicu, doduše malo humaniju ogradu od žice – što znači da je ta slovenska strategija veoma upitna“, ocjenjuje Romac.

Romac kaže kako bi hrvatske vlasti trebale još snažnije inzistirati da slovenska strana makne žicu sa granice, jer ona nije dostojna ovog vremena, i samo je dokaz slabosti slovenske Vlade.

„Premijer Cerar i njegova vlada su iznimno nepopularni sada, i naravno da je jedna takva nacionalistička i populistička mjera kao žica pokušaj da se poboljša unutarnjopolitički rejting. Kao što je prije pet-šest godina također slabi premijer Pahor blokadom hrvatskih pristupnih pregovora sa EU pokušavao poboljšati svoju unutarnjopolitičku poziciju, tako to sada ovom žicom pokušava slabi premijer Cerar“, komentira Romac.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG