Dostupni linkovi

logo-print

Ruski konvoj kao Trojanski konj?


Ruski konvoj 12. avgusta u blizini Yeletsa

Ruski konvoj 12. avgusta u blizini Yeletsa

Skoro 300 ruskih kamiona na putu je ka ukrajinskoj granici, odnosno gradu Lugansku kojeg u opsadi drže ukrajinske snage. Prema zvaničnoj Moskvi kamioni voze neophodnu pomoć ugroženom stanovništvu, ali se s podozrenjem gleda na ovaj humanitarni čin s obzirom na pređašnja iskustva s ruskim konvojima.

Zapadni zvaničnici ponavljaju da se ruska humanitarna pomoć ni u kom slučaju ne smije iskoristiti kao povod za vojnu intervenciju, a Rusi poručuju kako je sve „dogovoreno s Kijevom“.

„Trasu smo dogovorili s Ukrajincima, kao i to da kamioni imaju ukrajinske tablice. Dogovorili smo da u pratnji budu, ne samo predstavnici Medjunarodnog crvenog krsta i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, nego i predstavnici ukrajinskih vlasti“, rekao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

No, mnogi su i dalje skeptični, osobito u zemljama bivšeg sovjetskog bloka. Onima koji imaju gorka sjećanja na rusku „pomoć“ koja se završila invazijom.

Evo nekoliko primjera:

Godine 1993, u vrijeme brutalnog gruzijsko - abhazijskog rata, Rusija je poslala takozvanu pomoć separatistima u gradu Tkvarčeli, kojeg su gruzijske snage držale u opsadi.

U tom su gradu uvjeti života bili očajni, pa se zvanični Tbilisi saglasio sa slanjem ruske pomoći, tim prije jer je Moskva zvanično proglasila neutralnost u tom ratu.

U tajnosti je u Tkvarčeli stiglo mnogo više od sanitetskog materijala i hrane. Stigle su rakete, mitraljezi, teška artiljerija, uz pomoć koje su separatisti u Abhaziji zauzeli regionalni centar Sukumi i praktično proglasili nezavisnost.

Organizator tadašnje pomoći Abhaziji bio je ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu, danas ministar odbrane Rusije.

Kada su 1968. godine udružene snage Sovjetskog saveza i zemalja Varšavskog pakta, upali u Čehoslovačku, dužnosnici Kremlja su tvrdili da je vojna operacija bila u svojoj prirodi humanitarna. Htjeli su naime spasiti Čehe i Slovake od njih samih i reformi Aleksandra Dubčeka.

Slom Praškog proljeća u kojem je učestvovalo 200.000 sovjetskih vojnika, ostavio je iza sebe 72 ubijena stanovnika Čehoslovačke.

U vrijeme dok je Sovjetskim savezom vladao Nikita Hruščov, u Madjarskoj se 1956. godine odigrala studentska pobuna protiv komunističke vlasti. Reformski kurs tada je preuzeo premijer Imre Nađ, ali su u nekoliko dana Sovjeti pregazili zemlju i sa 1.000 tenkova ušli u Budimpeštu. Ukupan broj poginulih oko 30.000 ljudi.

Međutim, oni koji stvari uspoređuju, ironičnim doživljavaju konstantno rusko protivljenje uspostavljanju humanitarnog koridora za pomoć ratom razorenoj Siriji, i uporno zalaganje za pomoć separatistima u Ukrajini.

Drugi konvoj jednostavno vide kao Trojanskog konja, i podsjećaju na poslovicu: „Ne vjeruj Danajcima ni kad ti darove nose“.

  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG