Dostupni linkovi

logo-print

Ruska intervencija u Siriji ugrožava Turski tok


Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan

Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan

Autor: Charles Recknagel

Prevela: Ena Stevanović

Moskva bi mogla izgubiti značajan utjecaj na Bliskom Istoku s obzirom na oštre reakcije mnogih arapskih zemalja na rusko bombardovanje sirijskih oporbenih položaja.

Prvi pokazatelj za to je izjava ruskog energetskog diva Gazproma od 7. oktobra u kojoj se navodi da se veliki ruski energetski projekt s Turskom, plinovod Turski tok, odgađa do daljnjeg.

„S obzirom na to da ne postoji međuvladin sporazum, vremenski okvir za realizaciju projekta se pomijera“, rekao je novinarima u Moskvi Aleksandar Medvedev, zamjenik izvršnog direktora Gazproma.

Moskva je razbjesnila Ankaru pokretanjem zračnih napada protiv islamističkih skupina u Siriji, uključujući i umjerene skupine koje Ankara podržava te narušavanjem turskog zračnog prostora.

Turska, Saudijska Arabija, Katar, Jordan i mnoge druge države su u više navrata zatražile od Moskve da obustavi zračne napade koji su započeli 30. septembra. Napadi su uglavnom usmjereni na sirijske sekularne i umjerene islamističke opozicijske snage, iako Kremljin insistira na tome da bombarduje isključivo položaje ISIS-a.

Analitičari tvrde da se bijes osjeća posebno u arapskim glavnim gradovima, jer arapske zemlje već duže vrijeme insistiraju na svrgavanju sirijskog predsjednika Bashara Al Assada, što bi, kako navode, bio prvi korak ka okončanju sukoba u Siriji.

„Arapske vlade su se gotovo jednoglasno suprotstavile ruskom bombardovanju“, rekao je Paul du Quenoy, profesor povijesti na Američkom univerzitetu u Bejrutu, koji je trenutno i suradnik u Slavensko-euroazijskom istraživačkom centru na Univerzitetu Hokkaido u Japanu. "Većina ruskih ciljeva, uključujući i sekularnu Slobodnu sirijsku vojsku i većinu islamističkih oporbenih skupina su suniti, a većina arapskih država ima većinski sunitske populacije."

Saudijska Arabija i druge zaljevske zemlje već dugo vremena šalju milijune dolara sunitskim islamističkim oporbenim skupinama koje žele svrgnuti Assada.

Arapsko javno mnijenje je također protiv ruskog bombardovanja. Nekoliko islamskih klerika je 5. oktobra pozvalo svoje vlade da „pruže moralnu, materijalnu, političku i vojnu podršku“ džihadu ili svetom ratu protiv sirijske vlade i njezinih ključnih saveznika, uključujući Rusiju i šitski Iran.

Izglađivanje odnosa

Bijes zbog ruskog bombardovanja bi mogao rezultirati ekonomskim i diplomatskim gubicima za Rusiju koja je uložila ogromna sredstva u izgradnju odnosa sa arapskim zemljama. Jedan od glavnih ciljeva Moskve je bio potaknuti ulaganja arapskih zemalja, što je posebno važno za Rusiju čija ekonomija trenutno trpi zbog niskih cijena nafte i sankcija Zapada zbog situacije u Ukrajini.

„Ti odnosi bi sada mogli oslabiti zbog ruske intervencije u Siriji“, rekao je du Quenoy.

Ruski avioni poleću ka Siriji

Ruski avioni poleću ka Siriji

Moskva istovremeno ima jake financijske interese u sunitskom svijetu koji smatra unosnim tržištem za izvoz ruske nuklearne tehnologije – posebno Egipat, Jordan i Tursku.

Do sada je samo jedan arapska glavni grad, Kairo, poštedio Moskvu kritike.

"Vjerujemo da će ruska intervencija imati utjecaj na borbu protiv terorizma u Siriji i pomoći da se on eliminira", rekao je 4. oktobra egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shukri.

Boris Zilberman, regionalni analitičar Zaklade za obranu demokracije sa sjedištem u Washingtonu, kaže da se čini da Kairo smatra suradnju sa Rusijom važnijom od svrgavanja Assada.

„Razlog za to su sporazumi o ekonomskoj, energetskoj suradnji i trgovini oružjem koje je Rusija nedavno potpisala sa Egiptom“, objašnjava on.

Diplomatski i ekonomski odnosi između Moskve i Kaira su u procvatu, jer su odnosi između SAD-a i Egipta privremeno zahladili zbog vojnog svrgavanja bivšeg predsjednika Mohammada Morsija 2013. godine.

Iako bijes raste u većini arapskih zemalja, vrhunac je dosegao u Turskoj, još jednoj državi koja je u proteklih nekoliko godina uspostavila bliske odnose sa Moskvom.

Ankaru, koja je sprovela zračne napade na položaje ISIS-a u sklopu koalicije koju predvode Sjedinjene Države i koja bombarduje položaje ISIS-a u Siriji i Iraku, je razbjesnilo to što su ruski vojni avioni 3.oktobra u više navrata narušili turski zračni prostor duž sirijske granice.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je 6. oktobra izjavio da njegova država "ne može izdržati" ovakve ispade i da će Rusija „ako izgubi prijatelja poput Turske, s kojom je surađivala na mnogim pitanjima, izgubiti mnogo."

Turski premijer Ahmet Davutoglu je 7. oktobra izjavio da Turska "ne bi trebala praviti bilo kakve ustupke kada se radi o sigurnosti granica i zračnog prostora."

Ekonomske veze

Aaron Stein, suradnik Atlanskog vijeća sa sjedištem u Washingtonu kaže da je Ankara bijesna jer smatra ruske upade upozorenjem Turskoj da ne izaziva Rusiju u Siriji.

"Turski povijesni protivnik [Rusija] namjerno narušava turski zračni prostor jer očito želi poslati poruku Turskoj", rekao je Stein. "Ono što se događa, pogotovo sa zračnim napadima u sjevernom dijelu zemlje, je to da oni bombarduju linije koje drže pobunjenici koje Turska uveliko podržava i čije pobjede su u proteklih nekoliko mjeseci natjerale Siriju da zatraži pomoć od svojih vanjskih pokrovitelja, Rusije i Irana.“

Stein kaže da bi produbljivanje sirijskog sukoba moglo otežati Ankari i Moskva da razviju čvršće političke veze u budućnosti i unatoč dobrim odnosima između Erdogana i ruskog predsjednika Vladimira Putina. No, Stein predviđa da niti jedna strana neće željeti oslabiti ekonomske veze.

Turska je glavno tržište za ruski izvoz plina pomoću plinovoda koji ide ispod Crnog mora i bitna tranzitna država za planove Rusije da izgradi plinovod ka južnoj Europi. S druge strane, ruski posjetitelji imaju znatan udio u turskom turizmu.

Planirani projekt izgradnje tzv.Turskog toka će biti ključno novo područje suradnje. Dvije strane su se u načelu složile oko projekta, ali još uvijek nisu potpisale međuvladin sporazum.

„Koliko dugo će projekt biti odgođen zavisi od toga kada će sporazum biti potpisan. Ako se rok za početak radova odgodi za još godinu dana, to neće biti tragedija“, rekao je zamjenik izvršnog direktora Gazproma Aleksandar Medvedev 7. oktobra. On tvrdi da političke tenzije u ovom slučaju nisu ključni faktor.

Turski tok bi išao iz Rusije do rubova Europske unije prema grčko-turskoj granici.

Moskva se nada da će jednog dana dovesti ruski plin preko tursko-grčke granice ka južnoj Europi i unatoč tome što je Bruxelles blokirao ranije planirani Južni tok. Taj plinovod je blokiran prošle godine zbog optužbi EU da ruska državna kompanija Gazprom uvodi monopolističke prakse na europsko tržište.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG