Dostupni linkovi

logo-print

Sankcije Moskvi zbog aneksije Krima sve izvjesnije

  • RSE

U iščekivanju krimskog nedjeljnog referenduma o statusu, EU najavljuje da će od narednog ponedjeljka uvesti sankcije Rusiji zbog intervencije u Ukrajini. Moskva, međutim, poručuje da su Deklaracija parlamenta Krima o nezavisnosti od Ukrajine i namjera za pripajanje Rusiji opravdani, "imajući u vidu međunarodni presedan na Kosovu".

Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Ruske Federacije Mihail Margelov podsjetio da je 17. februara 2008. godine parlament pokrajine Kosovo "jednostrano proglasio nezavisnost od Srbije i formirao republiku Kosovo", prenosi "Glas Rusije".

"To znači da Simferopolju ne treba saglasnost Kijeva na referendum o pridruživanju Rusiji", objasnio je Margelov.

On je poručio da je kosovski presedan planirao i odobrio Zapad, tako da je "taj duh samoopredjeljenja iz boce na slobodu pustila Evropa, a ne Rusija".

Istovremeno, poljski premijer Donald Tusk na konferenciji za novinare u utorak je izjavio kako je odluka o sankcijama Moskvi praktično gotova stvar:

“Odluka je, ustvari, već donesena, prije svega procedura uvođenja sankcija. U skladu s tim, sankcije će stupiti na snagu u ponedeljak”, kazao je Tusk.

Francuski i njemački šef diplomacije još jednom su također poručili Rusiji da će Evropska unija uvesti sankcije ukoliko Moskva ne pokaže spremnost da smiri tenzije.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je američkom kolegi Jonhu Kerryu da interesi svih Ukrajinaca u svim regijama moraju biti u potpunosti uzeti u obzir u potrazi za izlazom iz krize – navedeno je saopštenju ruskog ministarstva.

Rusija je saopštila da su Lavrov i Kerry razmijenili mišljenja o konkretnim američkim i ruskim prijedlozima usmjerenim ka rješavanju krize u Ukrajini.

Lavrov je rekao Kerryu da je pravo stanovnika Krima da sami odluče o svoj sudbini i budućnosti i da se to mora poštovati.

Njemački kancelar Angela Merkel ocijenila je da situacija na Krimu već izgleda kao aneksija i da je Rusija odvojila Krim od Ukrajine.

"Međutim, ne bi trebalo da dozvolimo da se to dogodi", izjavila je Merkel na sastanku parlamentarne koalicione grupe Demohrišćanska unija-Hrišćansko socijalna unija.

Ona je istakla da ne treba prekidati dijalog sa Mosvkom, ali da Evropljani moraju da Rusiji postave granice, posebno putem sankcija, prenio je AFP.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier u Talinu je također rekao da vrijeme curi i da se se treba pripremiti za odluku o novim mjerema ili sankcijama evropskih institucija prema Rusiji.

“Prođe li vikend bez vidnije promjene ponašanja Rusije, u ponedjeljak na Ministarskom vijeću ćemo raspraviti o novim mjerama. Ne želimo konfrontaciju, ali ponašanje ruske strane nas na to prisiljava.”

Steinmeir nije slučajno na turneji po Baltičkim zemljama. U tri nekadašnje sovjetske republike, članice NATO saveza i EU, živi više od milijun Rusa.

(FOTOGALERIJA: Protest u Simferopolu protiv otcjepljenja Krima)

Izaslanik UN-a u Ukrajini Ivan Simonović odustao je za sada od odlaska na Krim iz logističkih i sigurnosnih razloga, saopćio je u utorak UN.

Ivan Simonović, pomoćnik glavnog tajnika za ljudska prava, od prošle sedmice je u Ukrajini i već je posjetio Kijev i Harkov. On treba da putuje u Lavov i predvidio je da zatim ode na Krim ali je za sad morao odustati, izjavio je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.

"On neće otići na Krim zbog logističke situacije i posebno zbog činjenice da je aerodrom u Simferopolju zatvoren za letove iz drugih regija Ukrajine", izjavio je Dujarric.

Istodobno, oglasio se zbačeni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič iz svog ruskog skloništa i ponovio da je vlast u Ukrajini nelegalna i da zemljom vlada “kriminalna banda”.

“Ja sam legitimni predsjednik Ukrajine, glavnokomandujući vojske, izbori zakazani za 25.maj su nelegitimni, Ukrajinu vode kriminalci”, riječi su koje ponavlja Janukovič iz Rostova na Donu gdje su mu ruski prijatelji i osigurali sklonište.

„Iza vela pseudo-legitimne vlade, krije se banda ultranacionalista i neofašista. Njihov cilj je osvajanje predsjedničkog ureda. Lokalne organe vlasti preuzeli su silom. Otpuštaju šefove policije i snaga sigurnosti, i to ne samo u Kijevu, već i u drugim mjestima“.

Janukovič optužuje vlast u Kijevu da je odgovorna za stanje na Krimu i odluku tamošnjeg paralmenta da raspiše referendum o priključenju Rusiji 16.marta.

Francuski šef diplomacije Laurant Fabius u intervuju za Francuski radio odgovara:

“Glasanje je ilegalno, kao što je ilegalna i ruska aneksija Krima. To je istovremeno i destabilizacija Ukrajine. U interesu je i EU i Rusije stabilna Ukrajina, ali ruski postupci ne vode u tom smjeru. Poslali smo im prijedlog za snizavanje tenzija, ali na njega još nisu odgovorili. Bude li odgovor pozitivan u Moskvu će otputovati američki državni tajnik John Kerry i u tom slučaju sankcije neće odmah stupiti na snagu. A one, da podsjetim, uključuju zamrzavanja imovine pojedinaca iz Rusije i Ukrajine, kao i sankcije koje se odnose na vizni režim”.

Vijeće sigurnosti bez dogovora

I ma koliko su proruske snage na Krimu uvjerene da će referendum glatko proći, s obzirom na sve brojnije ruske vojnike na terenu i tenzije koje iz dana u dan rastu, proukrajinski prosvjedi nisu utihnuli.

Češki predsednik Miloš Zeman i šef diplomatije Lubomir Zaoralek odbacili su ideje američkih republikanaca da se kao odgovor Rusiji na krizu u Ukrajini i oko Krima oživi plan razmještanja antiraketnog štita u Poljskoj i Češkoj.

"Situacija na Krimu predstavlja potpuno drugačiju ravan prijetnje nego što su bile prijetnje na koje je odgovor trebao biti američki radar", kazao je Zaoralek.

NATO avioni E-3A AWACS letjeće u utorak u rumunjskom zračnom prostoru u okviru manevara. Istovremeno, u Poljskoj će u vježbi u četvrtak učestvovati 16 američkih borbenih aviona F-16.

Zbog lošeg vremena odloženi su pomorski manevri u Crnom moru sa bugarskim i rumunskim snagama. SAD ističu da su vježbe planirane prije krize u Ukrajini, ali da se njima šalje snažna poruka članicama NATO u toj regiji, koje su uznemirene zbog poteza Rusije.

U međuvremenu aerodrom u Simferepolju više nije međunarodni. Na njega slijeću samo avioni iz Moskve.

Nakon pete sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u poslednjih deset dana o Ukrajini predstavnik Velike Britanije izjavio je da se "Rusija suočava sa sve većim pritiskom zbog Krima", a ruski veleposlanik da na sjednici nije bilo "ničeg novog", prenijele su agencije.

Kako je objavila agencija AP, stalni predstavnik Velike Britanije u UN Mark Lajal Grant rekao je novinarima poslije sjednice održane u ponedjeljak iza zatvorenih vrata da se Moskva suočava sa sve većom izolacijom i pritiskom da obustavi referendum na Krimu, nakon što je Rusija ponovo blokirala akciju SB UN.

Šef ukrajinske diplomatije Andrij Deščicja rekao je da je njegova zemlja praktično u ratnom stanju sa Rusijom, dok Moskva i dalje pojačava pritisak na Kijev tvrdeći da je proruski istok Ukrajine ogrezao u bezvlašće. "Moramo da priznamo da je naš život trenutno skoro kao... rat", rekao je Deščicja.

Ruske snage preuzele su kontrolu nad ukrajinskim poluostrvom Krim, u kojem sljedeće nedelje treba da se održi referendum o tome da li će se pripojiti Rusiji. Zapad je upozorio da neće priznati rezultat referenduma ako on bude odvajanje Krima od Ukrajine i pripajanje Rusiji.

Generalni sekretar UN Ban Ki Mun pozvao je na "uzdržavanje od ishitrenih akcija i svih verbalnih provokacija" u vezi sa krizom u Ukrajini.

I Kijev i Zapad smatraju najavljeni referendum na Krimu za 16. mart nezakonitim.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG