Dostupni linkovi

logo-print

Rusija i Ukrajina: Politika zvecka oružjem, narod protiv rata


Tatarski lider na Krimu apeluje na ljude da ostanu kod kuće, izbjegnu konfrontacije. U Rusiji su pak održane demonstracije na kojima je učestvovalo oko 200 građana Moskve koji se protive vojnoj intervenciji. No kako javljaju izvještači RSE iz Rusije, javno mnjenje u toj zemlji uglavnom je ambivalentno prema Putinovim prijetnjama ratom Ukrajini.

Među onima kojima je najteže na Krimu sigurno su i krimski Tatari. Njihov lider Mustafa Džamilev u intervju za RSE rekao je da baš nije očekivao da će Rusi poslati dodatne snage na Krim, jer je, kako kaže, ruska Crnomorska flota tamo toliko jaka da svakako mogu učiniti sve što žele. To je bio osnovni razlog zbog kojeg su Tatari bili protiv produženja Hrakivskog ugovora, kojim se omogućava ostanak ruske flote kod njih.

„Mi smo zbog toga željeli raskidanje tog ugovora i povlačenje ruske Crnomorske flote budući da su tu skoncentrisane sve antiukrajinske aktivsnosti, odatle finasirane i provođene. Povrh svega, te baze su konstituisale određenu strukturu koja zapravo inspiriše separatističke tendencije na Krimu“, kaže Džamilev.

Rusi su Tatarima nakon preuzimanja regionalnih ovlasti na Krimu nudili ustupe u zamjenu za podršku.

„Išli su toliko daleko u tome da su nam ponudili, nama krimskim Tatarima, poziciju regionalnog premijera samo da bismo podržali njihov referendum o statusu Krima.U svakom slučaju lider Majlisa (posebenog tijela krimskih Tatara), Refat Čubarav, odgovorio im je porukom da ne želi da pregovara sa ilegalnim vlastima“, kaže Džamilev.

U sve napetijoj situciji svojim sunarodnicima su pak savjetovali da ostanu kod kuće i izbjegnu konfrontacije. Mustafa Dažmilev kaže da je to u dogovoru sa Kijevom.

„Govorimo im da se za sada drže po strani.Sve naše aktivsnosti koordinirane su sa najvišim ukrajinskim vlastima, Parlamentom Ukrajine.Želimo da se uzdržimo od bilo kakave nezavisne aktivnosti koja bi bila bez znanja vlasti i na štetu interesa Ukrajine“

Kako su i pored toga formirane posebne jedinice za samodbranu krimskih Tatara, Džamilev kaže da je ipak njihova osnovna ideja da oni koji zaista žele da brane sopstvene interese, integritet i suverenitet zemlje treba da se pridruže zvaničnim odbrambenim tijelima Ukrajine.

Iako su krimski Tatari veoma jasno i glasno u toku prošle sedmice na Krimu branili interese nove vlasti u Kijevu sada su čini se malo obazriviji u istupima. Džamilev to ovako objašnjava:

Jednostavno je, vlasti u Kijevu su nam rekli da trebamo izbjegavati konfronatcije jer sve to Rusija može iskoristi kao opravadanje da izvrši agresiju na Ukrajinu. Ako se bilo kakav sukob dogodi ili neko pogine, odgovralo bi im, nije ni neophodno da to bude od strane krimskih Tatara, Rusi bi vrlo lako mogli ubiti par svojih sunarodnika, ruske nacionalnosti da bi imali oparavdanje.“

Lider krimskih Tatara pomalo je kaže razočaran mlakom reakcijom američkog predsjednika Baracka Obame, u kojoj samo izaražava zabrinutost za siticiju..itd.. Sve ga, kaže, podsjeća na situciju sa rusko- gruzijskim sukobom iz 2008. Od SAD i Velike Britanije, kao garanata Memoranduma iz Budimpešte, očekuje veću podršku za njegovu zemlju.

(FOTOGALERIJA: Protesti protiv ruske intervencije u Ukrajini)

U samoj Rusiji koja zvecka oružjem put ukrajinskog poluostrva, pak i pored agresivne medijske kampanje, prema navodima RSE izvještača sa lica mjesta, građani su uglavnom ravnodušni na mogućnost napada i prijetnji Ukrajini ratom.

Ispred zgrade Ministarstva odbrane u Moskvi održani su protesti protiv vojne intervencije Rusije u Ukrajini. Na skupu je učestvovalo oko dvjestotinak demonstranata. Policija tvrdi da je privela oko 40 učesnika demonstracija, dok s druge strane, OVD-info objavljuje spisak sa imenima 216 demonstranata koje je policija privela.

Učesnici su uzvikivali parole "ne ratu", a one koje su dolazili sa plakatima, policija je odmah privodila.

Ruska antiratna aktivistkinja Jelena Bezrukova je poručila:

„Došla sam ispered zgrade ruskog Ministarstva odbrane da protestujem protiv vojne intervencije u Ukrajini. Mislim da nema nikakve potrebe da lobirajući za svoje interese šaljemo tupe na teritoriju druge države. Mislim da Krim treba da odluči o svojoj sopstvenoj sudbini kroz slobodne izbore u čijem sastavu želi da bude."

Roman Koroljov, takođe je ruski antiratni aktivista, koji Kremlj optužuje za imperijalne težnje:

„Ne želimo da počene rat između naše države i Ukrajine, koju smatratmo bratskom nacijom, zbog imperijalnih aktivsnosti ruske vladajuće elite“, poručio je Koroljov.

No ruska imerijalna nostalgija teško umire. Moskovski student Saša, u nedjelju je na Crvenom trgu u Moskvi za Rojters rekao "da Putin radi kako treba".

„Tako je.Rusija treba da pomogne Ukrajini kao bratskoj zemlji, budući da smo mi svi Slaveni jel da.Tako da je Putinov korak ispravan u cilju rješevanja problema u Ukrajini, uz pomoć Rusije“, smatra ovaj student.

Iako su se kritikama Putinove ratne politike prema Ukrajini pridružili značajani intelektulaci umjetnici i javni djelatnici,posebeno oštro rok muzičar Juri Ševčuk, i bivši premijer Mihail Kasjanov, te politički analitičar Andrej Zubov koji je Vladimira Putina uporedio sa Hitlerom građani su uglavnom ravnodušni.

Prije samo petnaestak dana 70 osto građana bilo je prije eskalacije protiv ruske intervencije u Ukrajini, ali relevantni istraživači, posebno oni iz Levada centra, sada kažu da je agresivna kampanja posljenjih petnaestak dana odradila svoje iako još nema urađenih anketa.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG