Dostupni linkovi

logo-print

Rusi i Ukrajinci ipak stižu u crnogorska ljetovališta


Budva

Budva

Pošto značajan dio domaćeg turističkog "kolača" čine turisti iz Rusije i Ukrajine, u Crnoj Gori se na početku predsezone javilo strahovanje da će kriza u Ukrajini uticati na značajno smanjenje ovogodišnje posjete iz ove dvije zemlje. Međutim, trenutna situacija, čini se, ukazuje da ima razloga za optimizam ali ne i za nastavak pretjerane orijentisanosti na ovo tržište.

"Očekujemo da ćemo tokom ove godine imati izvjestan pad broja turista iz Ukrajine, ali to će kompenzovati veća posjeta Rusa, tako da će broj turista iz tog regiona biti ili jednak prošlogodišnjem, ili čak i nešto veći", rekao je za naš program državni sekretar Ministarstva turizma Predrag Jelušić.

"Možemo i dalje očekivati dobru posjećenost i sa tržišta Rusije. Sa ukrajinskog tržišta realno je očekivati pad od nekih 20 posto ali iz razloga povećanog broja ugovorenih čarter linija ka Crnoj Gori sa tržišta Rusije mislim da ćemo kada budemo sabirali taj kumulativni efekat sa tih tržišta biti na nekom nivou od 2013. godine, čak i neki procenat blagog rasta. Sa druge strane, vrlo smo svjesni da će prodaja aranžmana početi nešto kasnije u odnosu na prethodne godine. Taj rani buking je nešto slabiji u ovom trenutku u odnosu na neki prethodni period ali najvažnije je da otkazivanja aranžmana nema nego naprotiv – veći je broj ugovorenih šarter linija", tvrdi Jelušić.

Aleksandar Armenko, iz Turističke organizacija Budve, ističe da situacija u početku nije obećavala ali da su sada prognoze mnogo pozitivnije:

"Nakon sajma u Moskvi situacija nije bila najsjajnija, imali smo kašnjenje u bukingu od nekih tri sedmice, pad rublje za 25 posto, ukrajinsku krizu…Sve je to uticalo da interesovanje turista bude manje. Međutim, po dogovoru sa Nacionalnom turističkom organizacijom i strateškim partnerima, pojačali smo promo kampanju. Prije svega, odabrali smo sajam turizma u Sankt Petersburgu i tamo smo imali jednu vrlo uspješnu prezentaciju gdje je bilo prisutno 80 najvećih tur operatora Rusije i efekat je bio momentalan – mi sada već imamo buking na niovu prošle godine, tako da kada je u pitanju to istočno tržište možemo očekivati da ćemo imati posjetu barem na niovu prošle godine, a možda i veću, jer je zakupljen veći broj čartera i veći broj kapaciteta", navodi Armenko.

Zapadna tržišta zapostavljena

O tome koji razlozi će učiniti da turisti iz Rusije i Ukrajine i ove godine, u velikom broju, dođu na crnogorsko primorje, agent prodaje u turizmu Natalija Miškić kaže:

"Rusi jako vole Crnu Goru koja je malena zemlja na mapi, ali zemlja sa velikom dušom. Ruski turisti će uvijek posjećivati Crnu Goru jer Rusi mnogo vole Crnu Goru, Crnogorce kao odlične domaćine, more i kuhinju. Mi smo oduševljeni zbog toga što je Crna Gora najomiljenija destinacija za ruske turiste. Nemamo vize a svake godine se povećava broj letova ka Crnoj Gori."

Dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam, profesor Rade Ratković smatra da će do izvjesnog pada posjete iz Rusije i Ukrajine ipak doći, a da će njegova dubina zavisiti od intenziteta krize u tom regionu.

Međutim, profesora Ratkovića, od ukrajinsko-ruske krize, više brine unutrašnji problem domaćeg turizma - pretjerana orjentisanost na rusko tržište.

"Skoro 50 procenata prometa u turizmu ostvarujemo sa turistima iz ove dvije zemlje, ako se računaju i oni koji dolaze u kuće i stanove koje su kupili na crnogorskom primorju.To je pretjerana zavisnost od tržišta koje nije ni visoke platežne moći, niti ga karakteriše duga sezona", kaže profesor Ratković.

"Naš problem nije rusko-ukrajinska kriza nego je naš problem to što nas nema na stabilnim tržištima Evrope gdje smo sada simbolično prisutni. To su tržišta Njemačke, Velike Britanije, Francuske. Mi smo za razliku od vodećih zemalja Mediterana pozicionirani na Istok i region. Sve ostale zemlje Mediterana imaju trećinu prometa na njemačkom tržištu, četvrtinu ili petinu na britanskom tržištu. Znači, one svoj turizam baziraju na najjačim evropskim tržištima i u tome se mi razlikujemo od ostatka Evrope. Postavlja se pitanje jesmo li mi strateški omanuli ili je sva Evropa strateški omanula, a jedino mi izabrali pravi put", napominje profesor Ratković.

Iako se to, sudeći po dosadašnjoj praksi, do sada nije moglo vidjeti, i u Ministarstvu turizma su svjesni potrebe ozbiljnijem okretanju drugim tržištima.

"Gledajući neke podatke, možemo reći da je 2013. godine došlo do nekoga uistinu blagog, ali ipak rasta sa emitivnih tržišta Zapadne Evrope za dva do tri posto. Sigurno je da vrlo brzo moramo da pojačamo određene aktivnosti ka onim tržištima koja još ne funkcionišu u onom obimu i onim intezitetom kako bi smo mi to željeli, ali sa druge strane, moramo brže prilagođavati i našu tržišnu ponudu određenim tržištima kao i po pitanju diverzifikacije ponude i cijene jer svako tržište ne reaguje isto na određenu cjenovnu politiku i na kvalitet ponude koji treba da bude odraz takve cjenovne politike", stiče državni sekretar Ministarstva turizma Predrag Jelušić.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG