Dostupni linkovi

logo-print

Rušenje na Skenderiji otkrilo floskule o ulaganju u sport


Srušeni krov ledene dvorane centra Skenderija, Sarajevo, februar 2012.

Srušeni krov ledene dvorane centra Skenderija, Sarajevo, februar 2012.

Prirodne nepogode, ili pogodni a nestručni ljudi na funkcijama? Ovu dilemu ima većina građana Sarajeva u posljednjih nekoliko dana, tačnije od kada se srušio krov Ledene dvorane u Sportskom centru Skenderija.

Umjesto obnove, Skenderija je propadala iz godine u godinu. Direktori su se smjenjivali, kantonalne vlade izdvajale novac za sanaciju sportskog centra, a od svega samo su ostale zidine jer su krovovi pali.

Prethodni premijer KS Besim Mehmedić sjeća se kako je za vrijeme njegova mandata Vlada dva puta izdvojila novac iz budžeta za sanaciju Skenderije:

„Mislim da je to bilo u dva budžetska perioda otprilike po 250.000.“

Laž je da novca nije bilo. Prema informacijama Ministarstva privrede KS, kantonalna Vlada je u 2009. godini izdvojila 300.000 KM za sanaciju Ledene dvorane, a iz Budžeta za 2010. čak pola miliona. U prethodne tri godine Javno preduzeće Centar “Skenderija” dobilo je 800.000 maraka, kaže ministar privrede KS Rusmir Sendić:
"U prethodne tri godine Javno preduzeće Centar “Skenderija” dobilo je 800.000 maraka", kaže ministar privrede KS Rusmir Sendić.

„Za taj iznos 300.000 KM izvršena je sanacija postojećeg parketa, pregradnih zavjesa, zamjena sportskih rekvizita, ugradnja novih svjetlosnih kupola, rekonstrukcija rasvjete, sanacija termoizolacionog zida, izrada terena i nabavka opreme. Za 2010. godinu radovi su rađeni na hidroizolaciji krovne površine.“

Od ovog novca ništa nije zatekao novoimenovani generalni direktor Skenderije Hajriz Bećirević. Za ovoga nekadašnjeg federalnog ministra za boračka pitanja, te zastupnika u Parlamentu FBiH, koji je po stranačkoj liniji postao i menadžer, najlakše je bilo okriviti ratna dejstva za rušenja krova:

„Ovo je inače stari krov, pretrpio je ratna razaranja. Vi znate koliko je granata palo na ovu Skenderiju“, kaže Hajriz Bećirević.

Šminkanje dvorane radi interesa

Optuživanje rata za rušenje krova na Ledenoj dvorani Skenderija pokazuje neodgovornost ljudi koji na pozicijama, smatra publicista i novinar Ahmed Burić.

„To je društvo koje simbolički ne misli nego je to društvo kojem se sve događa. Nama se događa snijeg. Mi ćemo nastaviti optuživati rat za sve svoje nedaće još najmanje ovoliko vremena, još dvije decenije, jer sami nismo uspjeli smisliti nikakav model koji bi nam ponudio suvisao izlazak iz ovog svega“, ocjenjuje Burić.

Urušeni krov Skenderije, februar 2012.

Urušeni krov Skenderije, februar 2012.

Budžetski novci su potrošeni za šminkanje dvorane kako bi se, i znajmljujući je privatnim sportskim klubovima, zaradilo što više novca.

Ahmed Burić mišljenja je da su ljudi u BiH navikli živjeti parazitskim načinom života:

Stvari koje smo izgradili prije 30 godina ne znamo sačuvati, a pritom očekujemo od njih da nam donose novce i da finansiraju stranke. Mi zapravo stalno želimo da ubiremo nekakvu rentu od objekata u koje ne ulažemo, koje nam je sagradila Socijalistička Republika BiH.“

Propadanjem krova na dvorani Skenderija srušile su se i dugogodišnje floskule političara i raznih direktora kako se ulagalo i u sport i u objekte. Direktor Košarkaškog kluba “Bosna” Admir Bukva kaže kako zbog zamazivanja očiju građani nisu ni bili svjesni u kakvim uslovima im djeca treniraju.

„Odnos prema sportu dovoljno pokazujeda pored sporta koji se polako gasi, počeli su nam se i sportski objekti. Bukvalno smo pri samom kraju da se više uopšte ne trenira“, naglašava Admir Bukva.

Niz oštećenih sportskih objekata

Prva u nizu oštećenih sportskih objekata jeste dvorana u Istočnom Sarajevu, kojoj se srušio krov, a koja se nedavno počela graditi. Težinu snijega u Sarajevu nije izdržao ni dio zapadne tribine stadiona Grbavica fudbalskog kluba “Željezničar”. Sportski direktor kluba Bulent Biščević kaže da su konstrukcije i bile loše:

„Moralo je da do toga doći. I u nekim boljim i ljepšim vremenima jako je bilo teško hodati po tim konstrukcijama.“

Uz obilježavanje 28. godišnjice od održavanja 14. zimskih olimpijskih igara, bez prostora za treniranje ostali su sarajevski klizači i hokejaši. Na vrhuncu sezone srušio se ledeni balon koji natrkiva ledenu plohu. Krivac opet snijeg.

Roditelji, treneri, ali i predstavnici Klizačkog i hokejaškog saveza BiH godinama su upozoravali na opasnosti ledenog balona. Otac brzoklizača Tarika Omeragića, Senad, ističe kako klizači i hokejaši više neće klizati pod balonom.

„Balon i bez snijega nije bio uslovan za sport. Sramota da olimpijski grad nema dvoranu, pored Skenderije i pored Zetre, sa čvrstim krovom. Mi ne tražimo sad nikakav luksuz, samo da je čvrsti krov da djeca mogu klizati na bezbjedan način“, kaže Tarik Omeragić.

Urušena ledena dvorana Skenderije, februar 2012.

Urušena ledena dvorana Skenderije, februar 2012.

Glasnogovornica ZOI 84 Muamera Šehić ističe kako se balon više neće postavljati, ali isto tako ne zna šta će biti novo rješenje za ledenu plohu u Sarajevu.

„Što se tiče balona, mi nemamo namjeru narednih godina ponovo raditi to rješenje. Može doći u obzir nešto sasvim drugo“, kaže Muamera Šehić.

Sarajevo je trebalo biti domaćin osam manifestacija na ledu. Grad je trebalo posjetiti više od hiljadu sportista. Međutim, sve je otkazano jer u nekoć olimpijskom gradu ne postoji dvorana, niti druga ledena ploha. Trener reprezentacije BiH u brzom klizanju Aleksandra Đanešić kaže kako je ovaj snijeg pokazao gdje smo u odnosu na druge:

„Mi smo ovakve uslove imali neposredno iza rata, znači nikako da krenemo naprijed - vraćamo se u prošlost kada je bilo normalno trenirati pod otvorenim nebom. Sada su sva velika klizališta pod čvrstim krovom.“

Nakon svega ostala je velika materijalna šteta. Pitanje odgovornosti teško da će se i pokrenuti, ali šta i da se utvrdi ko je odgovoran što sportski objekti propadaju u nekoć olimpijskom Sarajevu.

Kazne, uglavnom novčane, biće plaćene - i nikom ništa. Čekaće se slijedeći snijeg, koji će opet iznenaditi sviju. I opet isto - okriviće rat. Ostaje gorak okus zbog nesposobnosti vlasti da natjera stranački podobne direktore da rade svoj posao.
  • 16x9 Image

    Selma Boračić-Mršo

    Nakon sticanja prvih iskustava na u Balkanskim istraživačkim mrežama (BIRN) i BHT-u, od 2007. radi kao novinar-reporter za radijski program i TV magazin Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG