Dostupni linkovi

Rudić: Kampanja bez otvorenog govora mržnje


Borka Rudić
Borka Rudić
Gošća RSE je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari, u okviru kojeg djeluje i Linija za pomoć. Borka Rudić je učesnica nekoliko velikih susreta na kojima je analizirano ponašanje učesnika u izborima, a posebno medija koji su pratili kampanju.

RSE: Kakva je ocjena medijskog praćenja kampanje?

Rudić: Mislim da smo imali dosta zanimljiv slučaj sa praćenjem medijske kampanje u BiH za lokalne izbore, pogotovo ako se prisjetimo ranijih iskustava i velikog broja kršenja prava ljudi o kojima se izvještavalo, i u medijima, i na predizbornim skupovima, te brojnih primjedbi koje su stizale u Regulatornu agenciju za komunikacije i Vijeće za štampu, koji su na neki način nadležni za provođenje kodeksa i pravila izborne kampanje u medijima.

I mi, u Liniji za pomoć novinarima, u odnosu na prošle izbore nismo imali veliki broj prijava od strane kolega novinara članova BH novinari, koji su se žalili na političke pritiske, onemogućavanje novinara da prate neke predizborne skupove ili da na sam dan izbora ulaze u izborne štabove političkih partija.

Ova godina je nevjerovatno mirna i sa jako malim intervencijama u smislu profesionalnog odnosa novinara i medija prema zahtjevima medijske kampanje.

RSE: Čemu bi smo mogli zahvaliti ovaj trend - promjeni savjesti ili većoj pažnji međunarodnih posmatrača, nevladinog sektora i medija?

Rudić: Tu gledam dvije stvari. Prva je način na koji je vođena politička kampanja od strane političkih subjekata. Imali smo vrlo intenzivnu političku kampanju u bosansko-hercegovačkim medijima, puno prije izbora, tokom cijele godine, ali i tokom prethodne 2011. Na neki način su i političari i mediji potrošili sve ono što su mislili da će koristiti u izbornoj kampanji. To je jedan segment. Bila je vrlo žestoka kampanja u medijima, bila su velika sučeljavanja na političkoj sceni u BiH puno prije izbora, tako da se sada ovi izbori i izborna kampanja čini nekako mlakom i blagom u odnosu na ono čemu smo svjedočili tokom 2011. i u prvim mjesecima ove godine.

Mislim da je to posljedica činjenice da smo imali veoma žestoku kampanju 2010. godine, da je dugo trajalo formiranje vlasti i da se zapravo potrošila energija za sve političke sukobe i ono što se dešavalo na sceni. Samim tim izvještaji u medijima nisu mogli biti drugačiji, sa puno više energije.

Drugi razlog tome je da su lokalni izbori puno manje predmet interesovanja i građana BiH i samih novinara i medija, što opet govori o tome da mi zaboravljamo važnost lokalnih izbora u smislu života građana i rješavanja osnovnih problema sa kojima se građani suočavaju u tim svojim malim lokalnim zajednicama.

RSE: Meni se čini kako ipak sve nije bilo u najboljem redu. Kako nije posve benigno. Nema više direktnih nasrtaja na uho, nema otrovnog jezika, nema jezika mržnje, ali poruka mržnje, u jednom specifičnom obliku, ipak ima.

Rudić: Mi smo inače ove godine radili monitoring 25 medija u BiH, upravo u kontekstu postojanja jezika mržnje, netrpeljivosti prema drugim nacijama i drugim vjerama u BiH, ali i drugim političkim opcijama i u kontekstu huškačkog jezika, koji je bio karakterističan za izbore ranijih godina, za medijsku kampanju, posebno na on-line medijima, takozvanim novim socijalnim medijima, i u segmentu komentara koji se mogu čitati na Internet portalima na određene tekstove ili određene izjave.

Nema više otvorenog jezika mržnje i izazivanja netrpeljivosti. Nekoliko incidenata je bilo na forumima, na web portalima i u on-line medijima. Nema više tako žestokog rječnika prema političkim protivnicima, ali postoji prikriveni jezik mržnje.

Naprimjer, ako lider političke partije ode u Srebrenicu i kaže da tamo nije bilo genocida, onda to ne možemo direktno tumačiti jezikom mržnje prema drugima, ali možemo rušenjem jednog pravnog poretka. Postoje presude koje govore o tome da je u Srebrenici počinjen genocid.

Ima primjera i iz političkog sučeljavanja. Koristi se više uvredljivog jezika i riječi kao lopovi ili bagra, ali nema nekog otvorenog jezika mržnje.

Vrlo često, kada govore lideri iz Federacije BiH oni o RS govore kao o manjom entitetu. Ne u geografskom kontekstu, ne u kontekstu broja stanovnika koji živi tamo, već naprosto sa željom da se umanji značaj postojanja RS kao jedne Ustavne kategorije u BiH.

Ima primjera i iz političkog sučeljavanja. Koristi se više uvredljivog jezika i riječi kao lopovi ili bagra, ali nema nekog otvorenog jezika mržnje.

Čime se treba pozabaviti, i medijska zajednica i civilno društvo, jeste činjenica isključivanja drugih. Kada pratite informativne emisije nekih naših medija, kao da ne postoje onaj drugi entitet, kao da ne postoji onaj drugi narod, vjera, nacija. Kao da ne postoji druga politička opcija. Kao da ne postoje neke manjine, osjetljive grupe i slično. U tom kontekstu se može govoriti da je bilo veličanja svojih i naših. To zaslužuje posebnu vrstu analize.

Prikriveni pokušaji uvreda

RSE: Ima se dojam da je izmišljen jedan specifični jezik koji itekako razumiju ljudi kojima su ove specifične poruke upućene.

Rudić: Upravo tako. Mislim da su ove godine političari pali na ispitu kada je riječ o tome kako govoriti o temama koje su od značaja za lokalne zajednice. Ovo su lokalni izbori. Bavili smo se velikim pitanjima entiteta, reforme Ustava, prava jednog, drugog ili trećeg naroda, a malo smo se bavili onim što se tiče općina, lokalnih zajednica, života u općinama, komunalne infrastrukture, zdravstva, rješavanja nekih problema, zelenih površina, pogotovo u većim gradovima kakvo je Sarajevo. Mislim da su se u nekom bosanskom slengu izbirikali i političari. Hoće oni da umanje značaj protivničke političke opcije ili neke druge, ali to čine na način da uvrijede, da uznemire, što je na neki način legitimno po nekim odredbama Vijeća Evrope.

Mislim da se nakon ovih izbora i kroz ovaj monitoring koji mi radimo, trebamo pozabaviti tim prikrivenim pokušajima uvreda ili direktnih uvreda na račun drugih, skrivenog jezika mržnje, isključivanja svih aktera na bosanskoj političkoj sceni kroz način da se o nekima uopće ne izvještava o određenim medijima i vidjeti na koji način zaista pratiti medijsku kampanju za lokalne izbore u segmentu ispunjavanja funkcije medija, prije svega javnih, problematiziranja problema sa kojima se suočavaju ljudi u općinama, gradovima i lokalnim zajednicama općenito.

RSE: Do sada su novi mediji bio poprilično daleko i od zakona i od očiju monitora. Da li je nešto na tom planu učinjeno?

Rudić: Već se godinu i pol, ako ne i dvije, bavimo pisanjima i sankcioniranjem neprofesionalnog postupanja i neprofesionalnih medijskih sadržaja na Internet portalima i u on-line medijima. Vijeće za štampu svojim aktivnostima, u skladu sa nekim standardima koji postoje u cijeloj Evropi, bavi se isključivo medijskim sadržajima - autorskim tekstovima na portalima i u on-line medijima, ali još uvijek traži način kako da sankcionira, prije svega jezik mržnje, huškanje i izazivanje nacionalne vjerske i druge netrpeljivosti na forumima.

Kada smo imali ljetos jedan slučaj eksplicitnog jezika mržnje u Hercegovini, administratori i vlasnici određenih portala su skinuli te sadržaje iz komentara koji su imali u sebi elemente huškanja i izazivanja vjerske i druge netrpeljivosti. Postoji mogućnost i volja kod vlasnika Internet portala da se skinu sadržaji.

Tu treba jedna vrsta edukacije i onoga što će proisteći iz ovog našeg monitoringa, a to su preporuke za medije, prije svega on-line, kako da se nose sa eksplicitnim jezikom mržnje na forumima. Postoji vrlo jednostavno tehničko rješenje za skidanje svih tih sadržaja koji mogu biti uznemirujući za druge ljude, ali s druge strane, tu treba biti vrlo oprezan, da opet ne upadnemo u zamku jedne cenzure i ograničavanja prava na slobodu izražavanja.

Bit ćemo tu vrlo oprezni, ali u svakom slučaju radit ćemo na tome da se i ovaj sistem, koji je napravljen, kada je riječ o elektronskim medijima, o štampanim medijima, kroz Vijeće za štampu i regulatornu agenciju za komunikacije, prenese i na Internet portale, na forume i na medijske sadržaje u on-line medijima.

RSE: Ipak smo napravili jedan korak ka jednom civiliziranom prostoru, ka kampanjama koje se rade u ime izbora i zbog izbora, a ne zbog nametanja nekih političkih stavova?

Rudić: To jeste mali korak, ali dosta značajan. Mislim da treba ići u ovom pravcu monitorisanja, zapažanja i pravljenja strategija za neke bolje donose medija prema kampanjama i inače zbivanjima na našoj političkoj sceni.
XS
SM
MD
LG