Bh. biro Radija Slobodna Evropa na prigodan način obilježio je dvadeset godina programa za Balkan. Stotinjak zvanica iz partnerskih radio stanica, kolege novinari, ali i istaknuti bh intelektualci i javni radnici, prisustvovali su svečanoj ceremoniji.
Govoreći o značaju Radia Slobodne Evrope u BiH, šef sarajevskog biroa Milenko Voćkić je kazao kako je ovaj medij potreban gotovo isto kao kada je počinjao sa radom, prije 20 godina:
„Šta znači slaviti 20 godina postojanja Radija Sloboda Evropa u jednoj zemlji - znači da je stanje loše. Da li je iko od nas, kada je program prokrenut, očekivao da će Radio Slobodna Evropa biti i danas potreban u ovom medijskom prostoru. Odgovoriću za sebe, nisam očekivao. Čak i prije 10 godina vjerovao sam da se približava vrijeme kada u medijskom prostoru BiH neće više trebati program ovog tipa, mada znam da se RSE doživljava kao domaći medij.
Sada sam uvjern da su ta nadanja bila bez pokrića, da je Radio potreban gotovo isto kao kada je počinjao. Najznačajnija je razlika što se ne puca i ona jeste najvažnija, ali istovremeno mnogima je ta filozofija dobro poslužila da se ne pomičemo u dograđivanju savremenog društva, društva sa ekonomskim perspektivama i medijskim slobodama.
Medijski prostor u BiH okovan je materijalnim teškoćama, tehnološkim zaostajanjem i političkim pritiscima. U takvom ambijentu lako padaju profesionalne norme i sistem vrijednosti. Neskromno ću reći uspješniji smo, ali ne pravimo čudo - samo nam je omogućeno da profesionalno radimo i da nam etičnost bude važna u poslu radi slušalaca i gledalaca.“
„Ja spadam u one rijetke ljude u ovoj zemlji, koji javno govori - ja neću u Evropu, jer svi se zaklinju u Evropu, Ja želim da se Evropa vrati ovde gdje je i bila prije 1990. godine i iskreno, ovo je jedini dio Evrope koja jeste tu, dakle Radio Slobodna Evropa. Tako da smo mi, vraćam se na simboliču ravan, zahvaljući vašim programima u Evropi. Nemjerljivo je da jedan takav medij postoji", naglašava prof. dr. Esad Bajtal, istaknuti intelektaualac i analitičar.
Senka Kurt, direktorica informativnog programa Radija Stari Grad kaže kako je poseban doprinos RSE razvijanju dijaloga među narodima u BiH i u regionu:
„Ja zapravo ne mogu zamisliti kako bi BiH izgledala bez programa i vijesti RSE i kako bi ukupna medijska, društvena pa i moralna slika BiH izgledala da nije bilo vaših programa. Na domaćem medijskom prostoru malo toga se promjenilo u smislu demokratizacije društva i zato nam je Slobodna Evropa bila dobar reper da vidimo da može drugačije i bolje. Ono što jeste poseban doprinos jeste što su novinari i programi Slobodne Evrope poštovali ono što je naša profesija - objektivno, istinito, tačno, što u BiH nije baš uvijek lako postići“, kaže Senka Kurt.
Željka Mihaljević, urednica Radio Livna i suradnica Radija Slobodna Evropa takođe je prisustvovala obilježavanju 20. godišnjice rada. O utjecaju ovog medija na prilike u BiH kaže:
„Mislim da je RSE jedini medij koji je uspio skupiti rascjepkane komadiće BiH u jednu emisiju, u programe u kojima imamo sve jezike, gdje nije bitno ko je ko, odakle dolazi, nego ima li priču, nema li priču. Ako ćete biti pošteni i raditi onako kako profesija nalaže, jako je teško u BiH, a RSE je na sreću, u tome uspjela, kazala je Mihaljević.
Okupljenim zvanicima se putem Skype mreže obratio i glavni i odgovorni urednik radija Nenad Pejić, zaželivši nastavak uspješnog rada.
Govoreći o značaju Radia Slobodne Evrope u BiH, šef sarajevskog biroa Milenko Voćkić je kazao kako je ovaj medij potreban gotovo isto kao kada je počinjao sa radom, prije 20 godina:
„Šta znači slaviti 20 godina postojanja Radija Sloboda Evropa u jednoj zemlji - znači da je stanje loše. Da li je iko od nas, kada je program prokrenut, očekivao da će Radio Slobodna Evropa biti i danas potreban u ovom medijskom prostoru. Odgovoriću za sebe, nisam očekivao. Čak i prije 10 godina vjerovao sam da se približava vrijeme kada u medijskom prostoru BiH neće više trebati program ovog tipa, mada znam da se RSE doživljava kao domaći medij.
Sada sam uvjern da su ta nadanja bila bez pokrića, da je Radio potreban gotovo isto kao kada je počinjao. Najznačajnija je razlika što se ne puca i ona jeste najvažnija, ali istovremeno mnogima je ta filozofija dobro poslužila da se ne pomičemo u dograđivanju savremenog društva, društva sa ekonomskim perspektivama i medijskim slobodama.
Medijski prostor u BiH okovan je materijalnim teškoćama, tehnološkim zaostajanjem i političkim pritiscima. U takvom ambijentu lako padaju profesionalne norme i sistem vrijednosti. Neskromno ću reći uspješniji smo, ali ne pravimo čudo - samo nam je omogućeno da profesionalno radimo i da nam etičnost bude važna u poslu radi slušalaca i gledalaca.“
„Ja spadam u one rijetke ljude u ovoj zemlji, koji javno govori - ja neću u Evropu, jer svi se zaklinju u Evropu, Ja želim da se Evropa vrati ovde gdje je i bila prije 1990. godine i iskreno, ovo je jedini dio Evrope koja jeste tu, dakle Radio Slobodna Evropa. Tako da smo mi, vraćam se na simboliču ravan, zahvaljući vašim programima u Evropi. Nemjerljivo je da jedan takav medij postoji", naglašava prof. dr. Esad Bajtal, istaknuti intelektaualac i analitičar.
Senka Kurt, direktorica informativnog programa Radija Stari Grad kaže kako je poseban doprinos RSE razvijanju dijaloga među narodima u BiH i u regionu:
„Ja zapravo ne mogu zamisliti kako bi BiH izgledala bez programa i vijesti RSE i kako bi ukupna medijska, društvena pa i moralna slika BiH izgledala da nije bilo vaših programa. Na domaćem medijskom prostoru malo toga se promjenilo u smislu demokratizacije društva i zato nam je Slobodna Evropa bila dobar reper da vidimo da može drugačije i bolje. Ono što jeste poseban doprinos jeste što su novinari i programi Slobodne Evrope poštovali ono što je naša profesija - objektivno, istinito, tačno, što u BiH nije baš uvijek lako postići“, kaže Senka Kurt.
Željka Mihaljević, urednica Radio Livna i suradnica Radija Slobodna Evropa takođe je prisustvovala obilježavanju 20. godišnjice rada. O utjecaju ovog medija na prilike u BiH kaže:
„Mislim da je RSE jedini medij koji je uspio skupiti rascjepkane komadiće BiH u jednu emisiju, u programe u kojima imamo sve jezike, gdje nije bitno ko je ko, odakle dolazi, nego ima li priču, nema li priču. Ako ćete biti pošteni i raditi onako kako profesija nalaže, jako je teško u BiH, a RSE je na sreću, u tome uspjela, kazala je Mihaljević.
Okupljenim zvanicima se putem Skype mreže obratio i glavni i odgovorni urednik radija Nenad Pejić, zaželivši nastavak uspješnog rada.
