Dostupni linkovi

logo-print

Odluka o statusu državne imovine od velikog značaja za BiH


Ilustracija

Ilustracija

Očitujući se o ustavnosti Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspolaganja, Ustavni sud Bosne i Hercegovine 13. jula zaključio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet razmatranja, jer je to, u skladu sa odredbama Ustava BiH, nadležnost države.

Svojom odlukom Ustavni sud BiH ovaj zakon stavio je van snage. Narodna skupština Republike Srpske 14. septembra 2010. godine usvojila je Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS i pod zabranom je raspolaganja, a kojim je definisano da ta imovina bude uknjižena na ovaj bh. entitet. Od stupanja na snagu Zakon o državnoj imovini RS i nije se primjenjivao jer ga je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko suspendovao svojom odlukom sve dok se Ustavni sud BiH ne izjasni o apelaciji Sulejmana Tihića. I dok su po običaju mišljenja političara iz dva bh. entiteta oko ove odluke podijeljena, pravnici smatraju da će odluka Ustavnog suda BiH imati veliki značaj za budućnost BiH.

Podnosilac apelacije o ocjeni ustavnosti Zakona o statusu državne imovine i predsjednik SDA Sulejman Tihić istakao je ovo, možda, jedna od najvažnijih odluka Ustavnog suda od njegovog postojanja i da bi se mogla, kako je rekao, staviti u ravan sa odlukom o konstitutivnosti naroda BiH.

Odluka državnog Ustavnog suda potvrda je kontinuiteta postojanja BiH, što je veoma bitno i u pravnom i političkom smislu s obzirom na pokušaje i teze koje dolaze iz RS-a da je BiH nastala u Daytonu mehaničkim spajanjem dva entiteta, naglasio je Tihić.

„Država BiH po ovoj presudi postojala je i prije tih entiteta i entiteti jesu stvar unutrašnjega uređenja BiH, kao i svake države. Jasno je i nedvosmisleno utvrđeno da je imovina bivše SFRJ, imovina JNA i imovina bivše RBiH vlasništvo države BiH i da je država ta koja raspolaže tom imovinom“, ocijenio je Tihić.
Sulejman Tihić

Sulejman Tihić


Iako Ustavni sud BiH nije još objavio tekst odluke sa svim obrazloženjima, predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik kaže da je svima jasno da je pitanje imovine entitetska nadležnosti, ocijenivši da se radi o još jednoj odluci donesenoj pod političkim pritiskom i protiv interesa RS.

„Sud u tom pogledu samo je još jednom dokazao da je političko tijelo međunarodnog faktora i Bošnjaka u BiH, a ne tijelo pravde i mjesto gdje se utvrđuju pravo i ustavnost“, naglasio je Dodik.

Većina pravnika u BiH smatraju da će odluka Ustavnog suda BiH, kojom je poništen zakon Republike Srpske o statusu državne imovine, imati veliki značaj za budućnost države Bosne i Hercegovine. Profesor ustavnog prava Kasim Trnka smatra da se ovim zaustavljaju proseci produbljavanja razlika i disolucije u Bosni i Hercegovini.

„Ovo je jedan od elemenata koji jača jedinstvo, odnosno koji afirmiše državnost BiH. Doduše, treba vidjeti kako će izgledati taj budući državni zakon, ali mislim da je sada potpuno jasna pozicija i otpadaju sve političke rasprave o tome čija je to zapravo svojina, a time je i Republici Srpskoj dato do znanja da ona ne može raspolagati državnim vlasništvom dok joj država BiH u odgovarajućem obimu ne dodijeli to vlasništvo“, kaže Trnka.

Stvar države

Odluka Ustavnog suda je obavezujuća i ima vrlo jasnu poziciju da je državna imovina vlasništvo Bosne i Hercegovine, što ne znači da će ona i koristiti svu tu imovinu, kaže Trnka.

„Nego to znači da će BiH u okviru Parlamenta donijeti zakon kojim će odlučiti o raspodjeli državne imovine - vjerovatno u skladu sa nadležnostima koje pojedini nivoi vlasti imaju, tako će biti raspoređena državna svojina, ali ona defintivno ostaje država svojina BiH“, navodi Trnka.

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić objasnio je da je ovom odlukom Suda samo stavljen van snage zakon čiju je primjenu ranije ionako suspendovao visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. Prema mišljenju Simića, za rješavanje pitanja državne imovine mnogo opasnija je nedavna odluka Suda BiH u slučaju, naizgled bezazlene, parnice između institucija BiH i Federacije BiH u vezi sa vlasništvom nad jednim poslovnim prostorom.

Nurko Pobrić, profesor ustavnog prava u Mostaru, kaže da će se imovina morati uknjižiti prvo na državu, pa tek onda ako bude političkog dogovora, dijeliti na niže nivoe.

„A onda je stvar države, kao i svakog drugog koji ima imovinu, da raspolaže tom imovinom. Država tu imovinu može dati na korištenje nekom drugom nivou vlasti itd., ali u suštini je to državna imovina i njome bez saglasnosti nadležnih organa države ne može niko raspolagati“, rekao je Pobrić.

Bivši sudija ustavnog suda Republike Srpske Milorad Ivošević nije posebno htio komentarisati odluku Ustavnog suda BiH dok je ne vidi u cijelosti. Ipak, Ivošević kaže:

„Ona se uklapa u sistem podjele imovine ovo što se sad radi na državnom nivou. To je jedini način, drugo nema tu šta. Ali se ne bih mogao izjasniti dok ne vidim odluku.“

Predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS Mujo Hadžiomerović smatra da će odluka Ustavnog suda BiH sada stvoriti okvire za uređivanje svih drugih imovinsko-pravnih donosa.

„Mi u ovom trenutku nemamo odluku, ali kad bude gotova i kad proučimo sve njene stavove, onda će se i vidjeti sve druge implikacije za pravni status pokretne i nepokretne državne imovine“, kaže Hadžiomerović.

Pravo je jasno. Međutim, kojom će brzinom i na koji način će biti odluka provedena u konačnici će zavisiti od dogovora bh. političara.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG