Dostupni linkovi

logo-print

Novinari u Republici Srpskoj najavljuju bojkot tamošnjih institucija, ukoliko Zakon o javnom redu i miru bude u srijedu usvojen u Skupštini. Ovaj kontroverzni zakon kao javno mjesto tretira i društvene mreže, zbog čega je reagovao i „Human Rights Watch“. Simptomatično je da dolazi nakon objavljivanja audiosnimka na kojem, navodno, aktuelna premijerka RS-a Željka Cvijanović govori o kupovini zastupnika radi formiranja većine.

Nevjerovatno je koliko je vlast u Republici Srpskoj odlučna u donošenju novog Zakona o javnom redu i miru i pored brojnih apela, kritika i upozorenja. Međunarodne institucije, predstavnici akademske zajednice, organizacije civilnog društva, te opozicija, govore o tome kako odredbe tog Zakona mogu odvesti u totalitarnu kontrolu slobode izražavanja u tom BH entitetu.

Najviše je ogorčenja među novinarima koji najavljuju i bojkot rada Vlade Republike Srpske ukoliko taj Zakon bude usvojen. Odredbama se krše evropske povelje i pravo na slobodu mišljenja, kaže predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić.

“Ovo nije priča, ako se nadaju, da će trajati par dana i da ćemo na to zaboraviti. Ne, nećemo. Razmatramo sve moguće oblike borbe, od pokretanja ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom RS, od protesta do možda i poziva kolegama novinarima da bojkotuju praćenje rada Vlade RS”, poručuje Vukelić.

Kontroverzni zakon sa svim svojim kaznenin odredbama kao javno mjesto tretira i društvene mreže. Odredbe su, navode kritičari tog Zakona, tako definisane da vlasti mogu vrlo lako da kažnjavaju neistomišljenike koji svoje stavove iznose preko društvenih mreža.

“Ono što je neprihvatljivo jeste uvođenje zakonskih kazni koje se tiču narušavanja javnog reda i mira. Tu prije svega mislim na vrijeđanje koje u samom tekstu Zakona nije dovoljno precizirano šta bi to bilo vrijeđanje zbog čega bi neko mogao da završi u zatvoru”, kaže direktorka Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić.

Indikativno je i što je prijedlog Zakona o javnom redu i miru upućen u skupštinsku proceduru nedugo nakon objavljivanja snimka na kojem, navodno, entitetska premijerka Željka Cvijanović govori o kupovini poslanika.

Dragan Bursać

Dragan Bursać

Kako će se taj zakon provoditi? Da li, karikirano, to znači da će statuse na Fejsbuku i Twiteru pratiti neki skriveni policajčić koji će hapsiti i pisati kazne, pita se kolumnista Magazina Buka Dragan Bursać.

“On (zakon) vjerovatno postoji iz dva razloga, a to su unutarstranačka trvenja koja su očigledna, katastrofalna situacija koja je svima poznata i treći razlog je zastrašivanje naroda. Znate, ako vam bar kroz uši provuku da postoji indicija za tako nešto, mnogi će se zapitati da li trebaju objavljivati statuse na društvenim mrežama, da li trebaju razgovarati na način na koji razgovaraju, tako da jednim udarcem tri muhe vlast ubija u ovom trenutku”, ističe Bursać.

Profesor odnosa sa javnošću i mas medija na Filozofskom fakultetu u Tuzli Nail Kurtić smatra da bi takva zakonska rješenja trebalo prilagoditi medijskim politika Evropske unije.

“U tome više prepoznajem ljutnju moćnika ili centara političke moći na ovo što se dešava i na kritike, na sam način govora na društvenim mrežama i jednostavno ne vjerujem da oni misle da stvarno mogu nešto u tom smislu učiniti ili spriječiti”, mišljenja je Kurtić.

Sličnog je stava i predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović.

“Rekao bih da je korijen ovog zakona u događajima – bh. protestima od prije godinu dana, ali i nesnalaženje vlasti, straha, ali i po njihovom mišljenju nedostatak mogućnosti da na neki način sankcionišu sve one koji žele da iznesu svoje kritičko mišljenje prema vlasti, da slobodno misle i govore”, poručuju Todorović.

Predlagači novog entitetskog Zakona o javnom redu i miru, pak, tvrde da im u namjeri nije nikakva kontrola građana i društvenih mreža.

“Ovdje je, i to samo u obrazloženju Zakona definisano šta se smatra javnim mjestom, da je to i društvena mreža. Ne znam zašto je to problem, kada je to regulisano i u brojnim drugim zemljama, u regiji, čak i oštrije, u Evropi”, kaže premijerka RS Željka Cvijanović.

No, u Ambasadi SAD u BiH ne slažu se sa stavom entitetske vlasti, pa su u saopštenju za javnost izrazili duboku zabrinutost i političarima i građanima u BiH radi prijedloga Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske.

“Pridružujemo se svim ljudima iz raznih segmenata bh. društva koji su iskazali veliko nezadovoljstvo zbog mogućeg nazatka za građane Republike Srpske u ovoj oblasti. Smatramo da je zakon o kojem se raspravlja posljednji u nizu prijetnji slobodi govora u BiH, što uključuje ne samo način na koji se definišu pojmovi kleveta i uvreda, već i način na koji sudovi tumače zakone koji regulišu ova djela, čime se dodatno ugrožavaju slobode koje su prijeko potrebne ovoj mladoj demokraciji da bi se borila protiv korupcije, osigurala transparentnost i odgovornost, te generalno jačala vladavinu prava", navodi se u saopštenju Ambasade SAD.

“Human Rights Watch” takođe je pozvao na neusvajanje tog zakona.

Za kraj, zanimljivo je napomenuti da će svoje stavove po društvenim mrežama potpuno slobodno i zaštićeni od zakona moći iznositi samo oni koji su odredbe predložili i drugi izabrani predstavnici naroda. Štiti ih građanski imunitet.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG