Dostupni linkovi

logo-print

Romi u BiH teško do posla


Jedan od protesta u regiji za bolji položaj Roma

Jedan od protesta u regiji za bolji položaj Roma

U Bosni i Hercegovini tek jedan posto Roma ima posao, iako se procjenjuje da ih u BiH živi oko 80 hiljada. To je najbrojnija, a ipak najugroženija nacionalna manjina. Već tri godine BiH na godišnjem nivou izdvaja oko 700 hiljada KM kako bi Romi ili pokrenuli vlastiti biznis ili poslodavci učinili prvi korak i uposlili Rome. Ali, u romskim udruženjima kažu da nema održivog zapošljavanja Roma.

Safet Muheljić iz Donjeg Vakufa, po zanimanju metalostrugar, pokrenuo je vlastiti biznis, ali u tome nije uspio. Godinu dana redovno je izmirivao obaveze, ali se kovački proizvodi loše prodaju. Safet je ratni vojni invalid, a pokretanjem biznisa pokušao je prehraniti šestočlanu porodicu:

„Stari zanati umiru. Sad ima fabrička proizvodnja koja lakše i brže prozvodi lopatu, krampu itd., i jeftinije je nego da ručno to radimo.“

Safet je jedan od sedam Roma iz Donjeg Vakufa koji su započeli vlastiti biznis. Svi su se bavili starim zanatima, ali su svoje radnje morali zatvoriti. Safet i njegove kolege bili su dio projekta za zapošljavanje i samozapošljavanje Roma u BiH. Za taj projekat država godišnje izdvaja po 700.000 KM.

„Nažalost, ta su sredstva utrošena, ali nema dovoljno efekta vezano za održivost zapošljavanja Roma u BiH. Obično se Romi zaposle i to traje dokle traje program, a poslije programa ponovo postaju socijalni slučajevi“, kaže Nedžad Jusić, iz nevladine organizacije Eurorom iz Tuzle.

Kroz ovaj projekat Romi su najčešće otvarali male trgovine, ali u većini slučajeva morali su ih zatvoriti, kaže Jusić.

„Oni nisu prošli nikakve obuke, niti ima ikakvih uslova o stručnoj spremi ili o bilo čemu kako da legalno vode biznis. Mogu slobodno reći da je sigurno preko 80 posto neuspjelih pokušaja jer nije urađena dobra priprema“, navodi on.

Plan za zapošljavanje Roma počeo se primjenjivati još 2009. godine i trebao je imati dobre rezultate, kaže koordinator u Vijeću Roma Dervo Sjedić.

„Ne može se reći da nema određenih rezultata, međutim nisu na očekivanom nivou. Kad pogledamo poslodavce i zapošljavanje Roma kod poslodavaca, dobar dio Roma je ostao u poslu. Po mojim slobodnim procjenama, negdje od 40 do 50 osoba je ostalo u poslu. Ali moramo reći da je 210 odabranih grantova, što znači da je to negdje oko 30, 40 posto. Mnogi se pitamo zašto je to tako“, rekao je Sejdić.

Bez obzira na novčana sredstva koja poslodavci dobijaju da bi uposlili Rome, i dalje postoje predrasude prema njima kao radnicima, kaže Sejdić.

„Mnogi poslodavci u BiH nisu spremni uposliti Rome i zbog stereotipa o tome da su Romi neradnici, aljkavi na poslu i slično. Međutim, poslodavci koji su kroz ovaj program zaposlili Rome uvjerili su se da se ipak radi o ljudima koji žele raditi, koji rade i koji su vrlo uredni. S obzirom da smo u situaciji u kakvoj jesmo, svaki posao je dobro došao.“

Zatvoreni krug

Do posla posebno teško dolaze Romkinje zbog patrijarhalnih odnosa u romskoj zajednici, ali i zbog diskriminacije u bh. društvu.

„Mi imamo veliki broj neobrazovanih žena Romkinja. Vi znate da sada po zakonu bez osam razreda osnovne škole ne mogu biti ni čistačice. Imamo žena koje su na birou, imamo djevojaka koje su obrazovane, koje su završile srednju školu, imamo ih i koje idu na fakultet, ali jako teško dolaze do posla. Ne znam šta je u pitanju – da li je diskriminacija. Moramo pričati malo i o nepotizmu, o i o svim drugim okolnostima zbog kojih je otežano zapošljavanje žena Romkinja“, kazala je Indira Bajramović, iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle.

Predstavnici romskih udruženja smatraju da se treba pronaći efikasniji model kako bi zapošljavanje Roma bilo i održivo jer, kako kaže Dervo Sjedić, to je zatvoreni krug:

„Porodicu koju stambeno zbrinemo pokušamo i socijalno zbrinuti u smislu da se barem jedna osoba iz tih porodica zaposli kako bi porodice mogle da plaćaju struju, vodu i sve te režije. Moramo znati da je većina tih porodica do sada bila i situaciji da nisu imali obavezu plaćanja režija. Očekivati je da će s ovim sredstvima i sa sredstvima države BiH koja se ulažu biti i mnogo više rezultata.“

Bosna i Hercegovina već nekoliko godina izdvaja oko tri miliona KM za rješavanje osnovnih problema Roma, kao što su obrazovanje, zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje, te zdravstveno osiguranje.

Za sada BiH prednjači među članicama dekade u stambenom zbrinjavanju Roma, ali napretka nema kada je riječ o zdravstvenom osiguranju.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG