Dostupni linkovi

logo-print

Robna razmjena BiH s Kosovom 10 puta manja nego između Kosova i Srbije


Potpisivanje Deklaracije u Sarajevu

Potpisivanje Deklaracije u Sarajevu

Predstavnici 49 najvećih kompanija BiH i Kosova, privrednih komora iz oba bh. entiteta te američke privredne komore u obje zemlje potpisali su Deklaraciju u kojoj traže ukidanje viznog režima i omogućavanje slobodnog kretanja roba i ljudi. Zbog toga što ima jedan od najrigoroznijih viznih režima u Evropi prema Kosovu, BiH je sebi skoro zatvorila vrata izvoza sa zemljom s kojom ima suficit. Za to vrijeme, njeno mjesto na tržištu Kosova zauzima Srbija, koja je prema analitičarima krivac zbog kojeg se u BiH i kreirao politički ambijent koji je uveo rigorozne mjere. Privrednici upozoravaju kako još nije kasno, ali i da vrijeme curi.

Kosovski privrednici vizu su dobili na 69 sati. Za poslovne sastanke i upoznavanje novih partnera nemaju vremena. Došli su da upozore kako vizni režim između BiH i Kosova uzima danak, kaže Fatos Islami iz najveće kosovske grupacije Elkos.

„Mi radimo 350 miliona eura sa celim svetom. Od Amerike, Kine, Bangladeša, Nemačke, Srbije, Hrvatske, a ne zastupamo nijednu firmu iz BiH.“

Islami, iznoseći poražavajuću statistiku, konstatuje kako je to rezultat nemogućnosti da se sretne s poslovnim partnerima za čije bi proizvode bilo mjesta na kosovskom tržištu.

„Najverovatniji je razlog što nismo mogli da putujemo, da vidimo šta, kako... Nismo mogli da se sretnemo s njima da bismo razmenili ideje. Tržište postoji. Za bosanske proizvode je uvek postojalo tržište. Mi znamo sve te proizvode, kao što su i proizvodi s Kosova poznati ovdje. Jako velika šteta.“

Politika i administracija koče napredak obje zemlje, navodi Avni Krasnići, vlasnik kompanije Delfin. Takav pristup nadjačao je poslovni interes kojem je na put stao vizni režim.

„Imate državne ustanove i političare. To je dupla ili trodupla birokratija. Iako su ljudi iz BiH veoma zainteresovani za sve to, ipak mislim da je politika jača.“

Politika koja ne dozvoljava liberalizaciju političkih odnosa sa Kosovom, istovremeno gubi i novac i tržište od oko dva miliona potrošača. Za to vrijeme profitiraju neki drugi, a Darko Soković iz fondacije Dokukino koja je i inicirala sastanak privrednika precizira i ko.

„Neki proizvodi moraju da uđu umjesto tih koje BiH nije u stanju da plasira. Podaci govore da su to proizvodi iz Srbije.“

Srbija na Kosovo izveze više nego u Rusiju

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić podsjeća na paradoks da Srbija, koja indirektno ima uticaja na ovakvu situaciju u BiH ,nema vizni režim s Kosovom i ima normalan protok i roba i ljudi. Sve to s razlogom, smatra Cenić.

„Ako čekaju u RS mig iz Srbije načekaće se, jer Srbiji nije u interesu da prodaje manje roba na Kosovu nego više, Srbije koliko proda na Kosovu je više nego što je proda u čitavoj Rusiji."

Predstavnici 49 najvećih kompanija iz BiH i Kosova, te privrednih komora potpisali su i zajedničku Deklaraciju u kojoj traže da se nađu rješenja za puno kretanje i slobodu ljudi, ali i ukidanje viznog režima. Mirsad Jašarspahić potpredsjednik Privredne komore FBiH kaže kako ovaj problem najviše pogađa bh privredu i da će, iz mjeseca u mjesec, suficit koji BiH ima prema Kosovu opadati, a na policama kosovskih marketa biti sve manje bh proizvoda.

„Možete vidjeti kod kompanija s kojima smo radili istražicvanje kao što je sarajevski Klas ili tešanjska 'Hifa' i sve druge kompanije iz BiH koje su imale partnere na Kosovu kako se među robom široke potrošnje u tržnim centrima sve je manje proivoda iz BiH. To je logično, jer će ljudi one koje proizvode koji im nedostaju zamijeniti onima do kojih lakše dolaze.“

Bez obzira na sve probleme, BiH neće rješenje tražiti u pravcu ukidanja viza što je potvrdio i ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak. Umjesto toga radiće se na tome da se privrednicima olakša, moguće uvođenjem poslovnih viza koje bi trajale duže.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG