Dostupni linkovi

logo-print

Rješenje za Mostar u 'fotofinišu'?


Sastanak predstavnika Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB), Mostar, 21. april 2016.

Sastanak predstavnika Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB), Mostar, 21. april 2016.

Parlament Bosne i Hercegovine u srijedu bi trebao raspravljati o izmjenama državnog Izbornog zakona. Time bi se trebali stvoriti uslovi da Centralna izborna komisija BiH 4. maja raspiše lokalne izbore za oktobar ove godine.

U centru pažnje je pitanje izbornih pravila za Mostar, grad u kojem još od 2008. godine nije bilo lokalnih izbora, jer se vodeće hrvatske i bošnjačke stranke već šest godina ne mogu dogovoriti o novim izbornim pravilima, nakon što je posebna izborna pravila za taj grad ukinuo Ustavni sud BiH.

Na dnevnom redu sjednice bh. Parlamenta u srijedu bi se trebalo naći čak pet prijedloga za Mostar, a analitičari ocjenjuju da do rješenja može doći jedino u "fotofinišu" i to pod eventualnim pritiskom međunarodne zajednice.

Svoj prijedlog iznijela je i Koordinacija srpskih organizacija Mostara, koja ima podršku stranaka iz Republike Srpske. Koordinacija traži da Mostar bude jedna izborna jedinica, da se osim gradonačelnika biraju i dva zamjenika iz različitih narodâ, a građani bi birali sa dvije izborne liste, od kojih bi jedna praktično bila Dom naroda.

"Kada se biračko tijelo podijeli na više izbornih jedinica, mi nemamo šanse da dobijemo mandat u Gradskom vijeću. Izborom najmanje četiri vijećnika iz reda svakog konstitutivnog naroda, mi imamo šansu da izaberemo svoja četiri vijećnika", objašnjava Dušan Golo, član Koordinacije.

Hrvatske stranke su dosad tražile jednu izbornu jedinicu, ali ovaj put su predložile njih pet, čime bi se spojile dvije ključne hrvatske i bošnjačke izborne jedinice u samom centru grada.

"Mi smo predložili središnju, najznačajniju izbornu jedinicu, koja bi obuhvatila Stari Grad, Središnju zonu i Jugozapad. Ona vam u biti broji preko 50 tisuća birača. Imate ove još četiri zone: Sjever, Jugoistok, Zapad i Jug, koje su – blago rečeno - jednonacionalne", ističe Damir Džeba, predsjednik mostarskog HDZ-a.

Hrvatske stranke još traže da se dosadašnje minimalne kvote zastupljenosti nekog naroda smanje sa 4 na 3, a maksimalne povećaju sa 15 na 17 od 35 vijećnika u Gradskom vijeću.

Lijevo orijentirani SDP i DF su najprije predložili poprijeko spajanje starih šest etničkih izbornih jedinica u tri, a potom su u proceduru uputili i prijedlog mostarskog Centra za mir, na čijem čelu je bivši gradonačelnik Mostara, Safet Oručević.

"Obezbjeđuje, isto garantuje jedinstveni Mostar i garantuje jednaka prava svim narodima, ali je organiziran kroz sedam izbornih jedinica i ima gradonačelnika i dva dogradonačelnika", o tom prijedlogu govori Edin Zagorčić, predsjednik mostarskog SDP-a

Najjača bošnjačka stranka SDA je godinama tražila više općina, koje bi bile i izborne jedinice, ali je zadnjih dana sa SBB-om usaglasila rješenje, čiji osnov je takođe prijedlog Centra za mir.

Anel Kljako (lijevo) i Salem Marić

Anel Kljako (lijevo) i Salem Marić

"Sedam izbornih jedinica: šest gradskih područja i Centralna zona. Ukupno bi brojalo 35 vijećnika. Zaštita konstitutivnih naroda bi bila kao što je i do sada: četiri minimalno i 15 maksimalno", opisuje Salem Marić, predsjednik SDA Mostara.

"Jedinstveni Mostar, bez etničkih podjela. Usaglasili smo se oko pitanja izbora gradonačelnika. Znači, direktan izbor gradonačelnika i dva dogradonačelnika, s tim da gradonačelnik Mostara ne može biti dva uzastopna mandata iz jednog naroda", izjavio je Anel Kljako, čelnik SBB-a Mostara.

Međutim, politički analitičar Pejo Gašparević kaže kako ne očekuje da će ijedan od pet prijedloga proći u srijedu na Parlamentu.

"Pet prijedloga je više nego skoro za uređenje države ili bilo kojeg entiteta. To je preveliki politički teret za jedan Mostar, koji je ionako godinama iscrpljen raznim krizama, političkim konfliktima, problemima. To je jedini grad koji je uvršten u Daytonski sporazum i ovo je jedan dodatni politički pritisak za Mostar, koji, po meni, taj grad ne zaslužuje", rekao je Gašparević.

Gašparević ne isključuje ni mogućnost dogovora u - takoreći - "fotofinišu" i to jedino pod eventualnim pritiskom međunarodne zajednice.

"Jer, očito, morat će dolaziti do nekih kompromisa, ako i bude lobiranja međunarodne zajednice, ako postoji interes da bi to moglo doprinijeti stabilizaciji prilika u Bosni i Hercegovini", smatra Gašparević.

U suprotnom, upozorava Gašparević, problem Mostara mogao bi imati šire posljedice, na BiH i region, a podsjeća i na nestabilnosti u geopolitičkom susjedstvu – Bliskom istoku.

"I eventualno ponovno tematiziranje i problematiziranje Mostara može proizvesti nepotrebne količine političke nestabilnosti u BiH, koje se ne uklapaju u planove međunarodne zajednice", zaključio je Gašparević.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG