Dostupni linkovi

logo-print
Rad Glavne službe za reviziju javnog sektora RS često je na meti kritika kako pozicije, zbog negativnih i izvještaja sa rezervom, tako i opozicije koja očekuje prilikom utvrđivanja takvih izvještaja da se pokrene krivična odgovornost za one koji su pravili propuste. Revizori sa druge strane smatraju da se na njih vrše konstantni pritisci, ali i da pored toga svoj posao obavljaju u skladu sa zakonom.

U izvještajima Glavne službe za reviziju RS često stoji konstatacija 'negativan' ili 'izvještaj sa rezervom', što znači da su utvrđene određene nepravilnosti u radu javnih službi, preduzeća itd. Javnost očekuje da se na osnovu tih izvještaja pokrenu krivični procesi, a Glavna služba se često susreće i sa pritiscima, kako onih na vlasti tako i opozicije.

Poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini RS, Velimir Sakan, kaže da dosadašnjim radom Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske nije opravdala razloge svog postojanja, jer nije koristila mogućnost koja je data članom 24 Zakona o reviziji iz 2005. godine, u kojem stoji da nakon utvrđenog revizorskog izvještaja, revizori obavijeste nadležne organe o svim eventualnim kršenjima zakonskih propisa svega onoga što bi moglo biti predmet istrage.

„Mi nismo dobili informaciju da je Glavna služba za reviziju izradom svojih revizorskih izvještaja obavijestila ijedno nadležno tužilaštvo, ni Ministarstvo unutrašnjih poslova o konkretnim licima, ustanovama i počinjenim radnjama u obliku prijave gdje se eventualno sumnja na počinjeno krivično djelo“, kaže Sakan.

Sa druge strane, glavni revizor RS, Duško Šnjegota, kaže da se rad revizora često koristi u dnevno političke svrhe, te da se konstantno pokušava uticati na njihov rad, a da se svi izvještaji revizora javno objavljuju i dostupni su MUP-u i Tužilaštvu koje može postupati po njima ukoliko utvrde nepravilnosti.

„Postupanje po revizorskim izvještajima je jasno utvrđeno zakonom i mi to tako i radimo, kako je zakon predvidio. A u samom zakonu se navode institucije kojima se obavezno izvještaji dostavljaju, što naravno i radimo. Redovno objavljujemo izvještaje na našem sajtu, a ostavljena je mogućnost da se dostavi određenim institucijama, da li tužilaštvima ili policiji, što je također rađeno“, navodi Šnjegota.

Šnjegota ističe da se od glavnog revizora očekuje da radi posao za koji nije nadležan, te da sam revizorski izvještaj ne može biti jedini dokaz da je neko prekršio zakon, već to utvrđuju nadležni organi.

„Mi nismo ti, niti imamo profesionalna znanja niti mandat prema zakonu da izdvajamo dijelove izvještaja, ili da mi procjenjujemo šta bi to unutar ukupnog revizorskog izvještaja moglo biti više ili manje interesantno za njih. Mi nismo pravnici, uglavnom, niti se bavimo takvim poslom, niti imamo kapacitet niti pravo da provjeravamo ili procjenjujemo da li je neko djelo prekršeno, nije li, i ako jeste, kolika je težina tog djela.“

Prebacivanje krivice

Bivši glavni revizor RS Boško Čeko kaže da je za vrijeme svog mandata podnio preko 100 izvještaja MUP-u i tužilaštvima u kojima je bilo sumnje na kršenje zakona i propisa, ali često se po tim izvještajima ništa nije dešavalo, a primjer za to je i slučaj javnih nabavki kod izgradnje zgrade Vlade RS.

Boško Čeko, foto: cin.ba

Boško Čeko, foto: cin.ba

„U većini slučajeva Tužilaštvo je odgovorilo da nema osnove krivičnog djela, čak bi dodali, ako niste zadovoljni, možete se žaliti. Pa nemamo se mi šta žaliti.“

Čeko dodaje i da se na službu za reviziju često prebacuje krivica za nesankcionisanje potencijalnih krivičnih djela iako sama služba ne podnosi krivične prijave.

„Ovdje postoji problem gdje tužioci, odnosno oni koji se bave istragama, imam osjećaj kao da pokušavaju da prebace odgovornost na Glavnu službu, pa kako Glavna revizija ne pokrene istrage, oni se jednostavno kroz svoje istupe ograđuju. A to nije zadatak Glavne službe“, navodi Čeko.

Iz Okružnog tužilaštva Banjaluka kažu da je do sada Glavna služba za reviziju javnog sektora RS Tužilaštvu dostavljala kompletne revizorske izvještaje, te da nije podnosila krivične prijave, pa je iz tog razloga tužiocima bilo teško utvrditi da li u pomenutim izvještajima ima elemenata počinjenog krivičnog djela. Prema riječima portparola Tužilaštva, Maje Đaković Vidović, ovakva praksa nije do sada davala rezultate te je iz tog razloga potrebno mjenjati.

„Pokušava se postići dogovor sa Glavnom službom za reviziju javnog sektora RS-a da kod pregleda izvještaja, ako utvrde da postoje nepravilnosti, odmah zatraže da se u vezi sa pomenutim uključe i policijski službenici. Druga mogućnost je da revizor, ako utvrdi da u poslovanju postoje propisi ili ozbiljno kršenje zakona, na kraju revizorskog izvještaja opiše ili izdvoji te činjenice koje onda tužiocu mogu poslužiti za usmjerenu provjeru, odnosno istragu“, navodi ona.

Na rad revizora primjedbe imaju i iz pozicije, ali samo onda kad utvrde nepravilnosti u radu određenih institucija i javnih preduzeća, kažu revizori, pa se nakon toga vrši strahovit pritisak da se diskredituju nalazi, a sami revizori se optužuju da takvim nalazima ometaju rad institucija. Ovakvo ponašanje će trajati sve dok se ne bude vršila adekvatna koordinacija službe za reviziju, MUP-a i tužilaštava, koji će zajednički raditi na utvrđivanju kršenja propisa i zakona.
  • 16x9 Image

    Gojko Veselinović

    Radio u banjalučkim Nezavisnim novinama, te na BH Radiju 1. Izvještavao i istraživao o temama koje se tiču politike, društva, ekonomije i kulture. Od novembra 2012. je dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG