Dostupni linkovi

logo-print

Revizija boračkih prava biće intenzivirana


Rifet Dizdarević, jedan od bivših boraca Armije BiH

Rifet Dizdarević, jedan od bivših boraca Armije BiH

Boračka politika u BiH se u prethodnih 15 godina uglavnom implementirala kroz socijalna prava i određene beneficije poput novčanih naknada, stanova, besplatnih parcele, podjela automobila.

Provođenje Zakona o pravima boraca dovelo je do budžetskih deficita i svih problema sa kojima se budžeti danas suočavaju. Dok iz nadležnih entitetskih ministarstava upozoravaju kako će revizija korisnika boračkih prava biti intezivirana u naredenoj godini, položaj ove populacije, složni su borački predstavnici, nikada nije bio teži.

Vijest da se bivši borac Armije RBiH pokušao zapaliti zbog nemogućnosti da preživi i izostanka pomoći nadležnih rijetke je u BiH šokirala. Teška egzistencijalna situacija, minimalne penzije i invalidnine i bojazan da će i to biti oduzeto ili smanjeno - atmosfera je u kojoj danas živi većina nekadašnjih pripadnika sve tri vojne komponente u BiH.

„Općepoznato je da smo ove godine morali izlaziti na ulice i štrajkove raditi da bismo zaštitili stečena prava i da prolazimo kroz najmanje petu, a
"Revizija je zaista ovaj put strašna, rigorozna, da mnogi borci ostaju i bez ionako malih primanja", kaže Ale Hošić.
neki devetu reviziju i da je ona zaista ovaj put strašna, rigorozna, da mnogi borci ostaju i bez ionako malih primanja koja su im ipak garantirala određene stvari u životu. Mogu zaista reći da je ovo jedna izuzetno teška godina“, kaže Ale Hošić, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida BiH.

Iako je ove godine iz federalnog budžeta izdvojeno gotovo 326 miliona KM za finansirenje korisnika po različitim pravima, Anđelko Barun, dugogodišnji predsjednik HVIDRE, kaže kako se od boračkih naknada teško preživljava:

„Godinu za godinom ova populacija političarima jednog, drugog i trećeg naroda smeta, jer su im dužni osigurati prava temljem zakona koji su donijeli političari da bi nama udovoljili. Međutim, recesijske godine su prisutne, a ne znam da li je BiH ikad bila van recesije, i manje je novaca. I na kome je najlakše te novce uštedjeti? Na nama. Smanjuje se i na zdravstvenoj zaštiti i na pomoći i na stipendijama djece“, navodi Barun.

Skinuto s prava 2.500 korisnika

Dok su u Federaciji nova zakonska rješenja kada je u pitanju boračka populacija ostavljeni za narednu godinu, u RS predstavnici boračkih organizacija već su odbacili zakon o PIO-u i zakon o pravima boraca koji su usvojeni u NS RS prošle sedmice.

Borci su razočarani jer je, kako kaže Dražen Perendija, predsjednik Predsjedništava Boračke organizacije RS, položaj ove populacije dodatno je usložnjen.

„Osnovni problem je u činjenici da mi vrlo dobro znamo da imamo najskuplji asfalt u Evropi na izgradnji autoputeva, da takođe imamo situaciju da su mnogi mangupi na vrlo jeftin način došli do privrednih i vanprivrednih objekata, da su pritom zaključili sa resornim državnim organima ugovore o programu poreza, doprinosa, taksa itd., da su mnogi u kašnjenju, da ih niko ne opominje za to. I da, na kraju-krajeva, pred boračkom masom nastupamo sa pričom da se sredstava nema“, kaže Perendija.

Boračka politika u BiH se u prethodnih 15 godina uglavnom implementirala kroz socijalna prava i određene beneficije. Provođenje zakona o pravima boraca dovelo je do budžetskog deficita i svih problema sa kojima se budžet danas suočava.

Iako je Zakon o reviziji korisnika boračkih prava u FBiH usvojen početkom 2010. godine, ozbiljni koraci napravljeni su dolaskom Zukana Heleza na čelo resornog ministarstva. Sa platne liste u ovoj godini skinuto je preko 2.500 korisnika po različitim pravima, čime je, kaže Helez, ušteđeno najmanje sedam miliona KM.

„Ukupno boraca sa svim, znači invalida, šehidskih porodica, svih boraca koji su bili kad se rat završio bilo je negdje oko 290.000. Danas ih ima oko 550.000. Znači poslije završetka rata više se produkovalo tih boraca negoli kad se rat završio“, pojašnjava ministar Helez.

Helez dodaje kako je revizija tek početak ogromnog i osjetljivog procesa koji ima za cilj pomoći prave korisnike boračkih prava:

„Ja znam da ne bi bila ovolika navala na ta socijalna davanja da je država razvijena i da je ekonomija spremna da primi ove ljude da rade. Niko ne bi volio da prima 400 maraka, svako bi volio više da zaradi hiljadu, dvije maraka, da se osjeća bitnijim, vrijednijim jer je on to sebi zaradio, nije mu niko dao.“

Za finansiranje boraca po raznim osnovama u RS se godišnje izdvaja više od 250 miliona KM. Postupkom revizije boračkog statusa, posebno statusa invalida, postignute su također značajne uštede od 458.000 maraka mjesečno.

Uz podsjećanje da je proces revizije boračkog statusa započeo na inicijativu Boračke organizacije Republike Srpske, predsjednik Dražen Prendija zaključuje kako je neophodan sistemstki pristup problemu boračkih prava, što se, sa žaljenjem konstatira, neće tako skoro desiti.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

XS
SM
MD
LG