Dostupni linkovi

logo-print

Republika Srpska protiv deklaracije Predsjedništva BiH


Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, 17. novembar 2014.

Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, 17. novembar 2014.

Predsjedništvo BiH, posljednjeg dana 2014. usvojilo je Prijedlog izjave o obavezama u procesu integrisanja, kako bi konačno stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan još prije šest godina.

Prijedlogu izjave usprotivio se Milorad Dodik, predsjednik RS, smatrajući da je bh. Predsjedništvo preuzelo ovlaštenja kojih nema.

Prijedlogom teksta zajedničke izjave Predsjedništva ostvaren je prvi zaključak Vijeća za vanjske poslove Evropske unije iz decembra mjeseca 2014., da inicijativa krene od kolektivnog šefa države, da se zatim proslijedi liderima političkih partija, dok bi konačan tekst trebala usvojiti Parlamentarna skupština. BiH.

To je praktičan odgovor na novu ili obnovljenu inicijativu EU kako bi ova zemlja konačno krenula s mrtve tačke u procesu integrisanja. Međutim, predsjednik RS je osporio nadležnost bh. Predsjedništva jer se, kako kaže, u predloženoj izjavi bavilo i pitanjima drugih nivoa vlasti.

“U suštini, ljudi iz Federacije, članovi Predsjedništva, ne bi mogli da se bave pitanjima u Republici Srpskoj. Za to nisu nadležni. Oni dolaze sa stavovima svoje izborne baze, imaju svoja ustavna ovlaštenja, ona su precizirana – u oblasti odbrane i međunarodnih poslova i kreiranja dokumenta koji se zove budžet BiH, i to se sve završava, otprilike, manje-više.... Neka nadležnost još oko Centralne banke, a njihova primarna obaveza je da se baziraju na interese baze koja ih je poslala tamo i izabrala. Odjednom nešto Predsjedništvo postaje važno, a ono uopšte nije važno.To je nešto što se gore sastavlja, u Sarajevu,” ističe Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je u utorak u Banjaluci da se dio primjedbi predsjednika Republike Srpske može ugraditi u Prijedlog dokumenta, ali da je najvažnije otvoriti put BiH prema EU.

“Ono što ja imam kao želju jeste da BiH umjesto malih, sitnih, primitivnih, provincijalnih prepucavanja dobije opšte prihvatljivu deklaraciju, u kojoj, usput, nema ništa protiv Republike Srpske, jer se spominju različiti nivoi vlasti i apsolutna je glupost nalaziti tamo bilo kakav stav koji je protiv interesa Republike Srpske,” poručio je Ivanić.

Dodikov stav o tome da je Predsjedništvo nenadležno za inicijativu o opredijeljenosti bh. političkih lidera za preduzimanje neophodnih reformi na putu prema EU, podržala je premijerka Željka Cvijanović kao i Dodikov koalicioni partnet u entitetskoj vlasti Marko Pavić, predsjednik Demokratskog narodnog saveza, koji je izjavio:

“Potpisivanje ovakve izjave bi urušilo ustavni sistem Bosne i Hercegovine i ustavni sistem Republike Srpske. Ovo je uvlačenje ustavnih promjena, samo na druga vrata, ne na vrata na koja treba da idu ustavne promjene, znači, na Parlament BiH, na Narodnu skupštinu RS, nego preko izjave lidera mijenjati u potpunosti ustavno uređenje Bosne i Hercegovine,” smatra Pavić.

Miodrag Živanović

Miodrag Živanović

Miodrag Živanović, profesor Banjalučkog univerziteta, ocjenjuje kako Dodik još uvijek ima moć da blokira donošenje odluka u Parlamentu BiH odnosno u Domu naroda ali da je posebno zanimljiv njegov stav o kolektivnom šefu države kao nečemu što je izvedeno iz entiteta ili etničke matrice, odnosno, „što se sastavlja“.

„Ako je on u tome u pravu, to je prvi poziv ili pozivsa pravog mjesta da se prave ustavne promjene. Ako Predsjedništvoi nema nikavih realnih ovlaštenja ,ako nema odgovornosti, ako ne može učestvovati u procesu odlučivanja u sistemu Bh institucija, onda Dodik, paradikasalno, prvi poziva na promjene Dejstonskog Ustava. Mislim da bi onda u tom pravcu trebalo davati ne samo komentare, nego voditi i političku aktivnost,“ ističe Živanović

Suština inicijative za ubrzaniji proces evropskih integracija počinje od Predsjedništva a ne od političkih lidera kako je to bilo do sada. S njima su zvaničnici Evropske unije do sada održali bezbroj neuspješnih sastanaka, potpisivane su obaveze u Briselu, utvđivana mapa puta, ali bh. tapkanje u mjestu je nastavljeno. Evropski komesar za proširenje Johanes Han ponavlja ono što Unija traži od BiH.

"Kako god se vi organizujete, očekujemo da govorite jednim glasom, da imate kapacitet kako bi s nama razgovarali, i na kraju da postignete rezultate,“ poruka je zvaničnika EU.

I tu se zapravo dolazi na početak svih problema u procesu integrisanja u BiH – pitanje nadležnosti, koordinacije među različitim nivoima vlasti, u složenoj ustavnoj strukturi BiH. Mate Subašić, saradnik čaopisa „Politička misao“ iz Zagreba i stipendista EU za istraživački projekat na Univerzitetu u Sarajevu, kaže:

„Za provođenje reformi neophodan je usuglašen okvir djelovanja kao i precizna hijerarhijski organizirana struktura koja omogućava uspostavu dužnosti i odgovornosti različitih razina vlasti. Takav usuglašen okvir djelovanja u Bosni i Hercegovini zapravo ne postoji. I svaki pokušaj provođenja reformi se vraća se na pitanje nadležnostii ovlasti – tko ima nadležnost, da li su to entitetske ili kantonalne vlasti, ko kome priznaje ovlasti i nadležnosti. Tako da se sve pomalo vraća na tu razinu političkog sukoba. Zato smatram da će se i uspostava nekog koordinacijskog tijela suočiti sa istim problemom – ako se nešto dogovori , to će ponovo postati političko pitanje na nižoj razini“, navodi Subašić.

Predsjedavajući bh. Predsjedništva Ivanić ističe da je Inicijativa tek početni dokument ili izraz političke volje da se nova šansa koju je dala EU, može i želi iskoristiti:

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić

“Suština reformi će se ogledati u drugom dokumentu, a to je program reformi. Predsjedništvo ima jasan stav da taj program treba da urade dva premijera dva entiteta, zajedno s predsjedavajućim Savjeta ministara, čime se više nego jasno poštuje ustavno uređenje i pokazuje da je sva ova priča koja je bila prisutna zadnjih dana jedno tipično politikantstvo u kome nema želje da se postigne dogovor, nego želja da se gradi autoritet i skreće pažnja sa tema kao što su propast Bobar banke, sve veće zaduživanje, sve manje novca u budžetu i sve veći ekonomski problemi”, naglašava Ivanić.

Dodik je podršku za svoje stavove tražio i tokom razgovora sa predsjednikom Vlade Srbije, Aleksandrom Vučićem, u utorak u Beogradu. Vučić je na konferenciji za novinare izjavio da BiH treba da bude na evropskom putu, i Srbija će to podržati, ali je primjetio da bi bilo dobro da je Dodik konsultovan o Zajedničkoj izjavi Predsjedništva BiH o procesu pristupanja Uniji.

Prema novom pristupu EU, od nove vlade u BiH se traži da se pisano obaveže na reforme potrebne za pokretanje evropskoga integracijskog procesa, a zauzvrat će joj biti odmrznuto stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To je od decembra2014.evropska inicijativa, koju su pokrenule Njemačka i Velika Britanija. Ministri spoljnih poslova upravo ove dvije zemlje dolaze u petak, 16. januara u Sarajevo, kako bi provjerili da li ima pomaka, u pripremi reformskog procesa u BiH. Odnosno, da li bh. lideri prihavtaju, još jednom pruženu ruku pomoći zaizlazak iz začaranog krzuga neuspjeha u reformama koje su neophodneza približavanje EU, odnosno barem za osvajanje kandidatskog statusa.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG