Dostupni linkovi

logo-print

Izjava reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića kojom dijasporu u Švajcarskoj poziva da glasaju na lokalnim izborima uz moto "da Vlah ne vlada Srebrenicom" izazvala je burne reakcije u Bosni i Hercegovini.

Nije prvi put da se vjerski poglavari upliću u politiku i izborne procese u BiH. To je praksa poznata još od devedesetih godina prošlog vijeka, kažu analitičari i dodaju da je reisova izjava iznenađujuća, jer je do sada važio za odmjerenog vjerskog vođu.

Politika se u Bosni i Hercegovini već više od dvadeset godina preselila i u džamije i u crkve.

Skoro pa je postalo uobičajeno da svaki izborni proces prođe uz neki "gaf" vjerskih vođa.

Tako se uz molitve ljudi pozivaju kako i za koga će glasati. Vjerski poglavari usmjeravaju i podržavaju određene političke opcije.

Na upit RSE za intervju, povodom govora Huseina ef. Kavazovića u Švajcarskoj, iz Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine navode: "Nije uobičajeno da bilo ko iz Rijaseta komentira izjave i stavove reisu-l-uleme".

Snimak sa govorom reisa Huseina ef. Kavazovića pojavio se na internetu. U njemu on zahtijeva od ljudi u dijaspori da izađu i da glasaju na lokalnim izborima u Srebrenici.

I to ne bi bilo ništa novo makar kada je riječ o Bosni i Hercegovini u kojoj vjerske vođe često pozivaju za koga će se glasati, a za koga ne na izborima.

No, ono što je svima zaparalo uho je nekoliko reisovih rečenica: "Nećemo halaliti nikome ko bude mogao, a ne bude htio. Nećemo nikome halaliti. Svako ko može dati svoj glas, svako ko može se registrirati, svako ko može dozvoliti da 'Vlah' ne vlada u Srebrenici. Bit ću potpuno otvoren, da 'Vlah' ne vlada u Srebrenici. Nek' mu je haram ako to ne učini, nek' mu je haram. Mi to moramo zaštiti, moramo to čuvati. To je naše i to ne možemo ostaviti".

Upravo ovakva reisova izjava pokazuje apsurd miješanja vjerskih lidera u političke procese u jednoj državi – smatra Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Asim Mujkić

Asim Mujkić

"Govori nam u kojoj mjeri je prisutan vokabular za koji smo mislili da je ostao daleko iza nas, i još uvijek se, na žalost, koristi za mobilizaciju građana na etničkoj osnovi", kaže Mujkić.

Novinara i kolumnistu Emira Imamovića izjava reisa Kavazovića je iznenadila, prije svega, zbog činjenice da je do sada važio za umjerenog vjerskog vođu koji dubinski razumije problem muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini i zna jasnu razliku između vjere i politike.

"Ovo što je napravio u Švicarskoj međutim, potpuno mijenja sliku o njemu, nadam se kratkotrajno. Jer ukoliko se nastavi sa ovakvim ispadima i sa ovakvim govorima imaćemo ne samo povratak u devedesete u tom kontekstu u kojima su vjerski lideri religiozna krila političkih stranaka, nego i nešto gore rušenje ono malo preostalog prostora u kojem se znalo šta je čiji posao", navodi Imamović.

Emir Imamović dodaje da Bosna i Hercegovina nije specifična po tome što je došlo do takozvane emancipacije religije u javnom prostoru.

"Problem je, međutim, što izlazak vjerskih zajednica u javni prostor ne podrazumijeva ono na šta one imaju apsolutno pravo, a to je na ukazivanje problema vjerskih zajednica i njihovih sljedbenika, već što su se sljubile sa desnim konzervativnim politikama, pretvarajući cijeli taj politički prostor u prostor vjerske borbe. U njemu, kada se tako postavi nema nikakve mogućnosti napretka. Naime, daleko su više udaljene religije nego bilo kakva politička matrica", objašnjava Imamović.

Religiozne stavove čitamo kao vjerske

Profesor Mujkić kaže da je jasno šta je cilj miješanja vjerskih lidera u politiku i šta zapravo oni takvim ponašanjem pokazuju.

"U takvim slučajevima miješanja, jasno se vidi način na koji vjerske elite gledaju narod, dakle potcjenjuju nihovu inteligenciju, pa se očekuje neko pastirsko navođenje u kojem pravcu on treba da glasa", riječi su Mujkića.

Stapanje religije i politike na ovim se prostorima desilo devedesetih godina prošlog vijeka, podsjeća profesor Esad Bajtal.

"Vjera se ne može stopiti ništa. Vjera je jedna i jedina i pripada svim ljudima na planeti Zemlji. Religije su ono što se razlikuje uzajamno. Porazno je samo to da mi religiozne stavove čitamo kao vjerske. Međutim ne, religije su izdale vjeru i religiozni stavovi nikada nisu vjerski nego politički. Religije su ispolitizirane i u tom smislu one negiraju i ono vjersko što zastupaju, a sa druge strane prave vrlo velike, barem u bh. kontekstu, političke štete. I na jednoj i na drugoj i na trećoj strani", zaključuje Bajtal.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG