Dostupni linkovi

Regulatorne agencije smanjuju troškove i svoje zarade


Ilustracija
Ilustracija
Zaključke koje je na prijedlog Vlade usvojila Skupština o smanjenju troškova i zarada, regulatorne agencije bespogovorno izvršavaju, međutim, interesovanje parlamentaraca za ovu temu je na površinu izbacilo neke važne, a do sada zanemarene aspekte problematike u vezi sa regulisanjem tržišta u Crnoj Gori.

Regulatorne agencije u Crnoj Gori, sudeći po dokumentaciji dostavljenoj parlamentu i Vladi, smanjuju troškove, ali i sopstvene zarade za nekoliko procenata. Ne protive se ni nametnutoj obavezi da sav višak prihoda, od sada uplaćuju u državni budžet i pritom ne ukazuju na moguće ugrožavanje sopstvene nezavisnosti koja je neophodna za uspješno regulisanje tržišta.

Ni parlamentarci ne smatraju da se time ugrožava nezavisnost regulatora. Predstavnici vladajuće većine se kreću po Vladinom tragu, a u opoziciji smatraju da regulatorne agencije nijesu nezavisne zbog sasvim drugih razloga.
Mladen Bojanić
Mladen Bojanić

"Ne mislim da ovaj zakon bog zna utiče na zavisnost ili nezavisnost regulatornih zakona, odnosnio ovi finansijski planovi koji će biti modifikovani. Mislim da su problemi zavisnosti ili nezavisnosti regulatornih agencija po pitanju kadrovske politike koja se vodi i definitivno sam pri stavu da mi po tom pitanju gotovo da nemamo nezavisne regulatorne agencije. Kao što smo i ranije, čuli to su uglavnom partijski kadrovi, ili bivši ministri, ili bivši gradonačelnici koji apsolutno ne mogu da budu nezavisni, bar ja smatram da ne mogu postati nezavisni preko noći. Naravno da ih je vladajuća koalicija naimenovala na gotovo sva ta mjesta", kaže funkcioner opozicione Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojanić.

Rad regulatornih agencija, njihovi prihodi i rashodi i naročito zarade došle su pod lupu javnosti zbog Vladine namjere da njihovo dosadašnje, po mnogim procjenama, raskalašno ponašanje svede na manju mjeru, odnosno, da se plate zaposlenima u svim regulatornim agencijama, moraju svesti na nivo zarada u državnoj upravi, a sav višak prihoda prebaci u državni budžet.

Milić: Bespredmetna rasprava

Prvi čovjek Agencije za elektronske komunikacije Šaleta Đurović jedini od predstavnika regulatora podsjeća na obaveze koje se tiču nezavisnosti agencija koje proističu iz Direktiva EU i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i ukazuje na status sredstava agencija iz depozita.

"Ta sredstva su sredstva koja su rezervisana sredstva na koje je saglasnost dala skupština prilikom usvajanja finansijskih izvještaja agencija u proteklih nekoliko godina, i sredstva koja su opredijeljena za određene investicije koje traju više godina. Mislim da ne bi bilo dobro da takva neka inicijtiva urodi plodom u smislu skidanja sa računa depozita i prenošenja u budžet jer bi imali veliki problem vjerovatno i sa Evropskom komisijom i sa operatorima", ističe Đurović.

Kao jedan od regulatora, Komisija za hartije od vrijednosti je smanjila troškove.

"Inovirani finansijski plan je u odnosu na onaj koji je usvojen za 275 hiljada manji. Najveća smanjenja su u platama i prihodima koje su ostvarivali ljudi koje komisija angažuje", navodi direktor Komisije, Zoran Đikanović.

Direktor Agencije za nadzor osiguranja, Branko Vujović kaže:

"Agencija za razvoj osiguranja je pripremila revidirani finansijski plan za 2013. godinu. Smanjeni su ukupni troškovi za 12, 5 posto pa je planirani višak prihoda nad rashodima 91 hiljadu i 50 eura i ta sredstva bi trebalo da se prenesu na budžet Crne Gore. Smanjeni su troškovi zarada, naknada i ostali troškovi, umanjeni su troškovi materijala i usluga. Troškovi zarada su sa prosjeka neto zarade od 833 eura koliko je bilo u finasijskom planu, sada u revidiranom planu smanjena je na 775 eura. Ova odluka se primjenjuje od 1. januara ove godine".

I drugi regulatori kažu da su smanjili troškove, kao i zarade za pet odnosno sedam odsto, uz napomenu da treba imati u vidu i prošlogodišnje smanjenje od nekoliko procenata.

Međutim, funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije, Srđan Milić je, tokom rasprave skupštinskog odbora ze ekonomijiu, finansije i budžet rekao da je rasprava o zaradama u regulatornim agencijama i njihovom smanjivanju za nekoliko procenata potpuno bespredmetna.

"Mi ne govorimo o tome da iz dana u dan se iz ove zemlje iznose evri, da su linije kojima se putuje iz ove zemlje krcate ljudi koji u koferima, bilo da su banke, bilo da su operateri, bilo da su firme koje se bave poslovima u vezi sa ljekovima i slično, bilo da su iz energetskog sektora, iznose novac iz ove zemlje. Dajte da razgovaramo o onome što je suština ove priče, a ne da raspravljamo oko toga da li je prosječna plata ovolika ili onolika. Sve ove zahtjeve regulatora ću podržati jer mi je to manje važno, ali ću im biti teži u odnosu na ono što mi treba a to je da oni kontrolišu tržište koje je godišnje vrijedno koliko budžet Crne Gore. Hoću da znam šta mi imamo od toga", kazao je Milić.
XS
SM
MD
LG