Dostupni linkovi

logo-print

Regionalni turoperatori: Sarajevo na raskršću svijeta


Turoperateri u posjeti Bošnjačkom institutu u Sarajevu

Turoperateri u posjeti Bošnjačkom institutu u Sarajevu

Sarajevo je interesantna turistička destinacija naročito zbog bogate kulturno-historijske raznolikosti i kao takva treba da bude i više prepoznata, istakli su regionalni turoperatori koji su prije nekoliko dana boravili u bh. prijestolnici. Nakon upoznavanja sa gradom i njegovim najznačajnijim objektima, turoperatori imaju zadatak da u svoje turističke ponude uključe ture koje su osmišljene u okviru projekta „Sarajevo na raskršću svijeta“.

Projekat koji finansira Evropska unija iz sredstava pretpristupne pomoći (IPA) a sufinansiraju bh. vlasti, već treću godinu provodi Fondacija Mozaik. Namjera je ponuditi sadržajnije rute u Sarajevu, kojim će se pored odlaska u prirodu povezati i takozvani kulturni turizam. Program menadžer Fondacije Mozaik Edin Bajramović kaže:

„Odlučili smo se da zovemo turoperatere iz regiona zato što smo shvatili da je sad, u nekoj trenutnoj ekonomskoj situaciji u svijetu, Evropi, pa i kod nas, realnije da će ljudi planirati da odu negdje za vikend za 50, 60 ili sto eura, nego da će otići negdje na odmor za dvije hiljade eura i u neku daleku zemlju, jer nemaju ni vremena niti novca. Plan je da preko agencija koje već šalju ljude iz Slovenije, Hrvatske, Srbije – da one imaju lepezu nekih proizvoda gdje će moći da sastave jednodnevne ili dvodnevne posjete gradu, a da budu kvalitetne i sadržajne.“

Tokom trodnevnog boravka u Sarajevu, turopetarori su posjetili Art Depo - Muzej savremene umjetnosti, Umjetničku galeriju BiH, Muzej „Alija Izetbegović“, Kuću Alije Đerzeleza, Sebilj na Baščaršiji, Bijelu Tabiju i pet depadansa Muzeja grada Sarajeva (Muzej Jevreja BiH, Muzej „Sarajevo 1878-1918“, Svrzina kuća, Brusa bezistan i Despića kuća).

Turoperatorka iz Slovenije Klara Kranjec prvi put je u posjeti Sarajevu. Iako oduševljena onim što grad nudi, ona ističe da ovdašnji muzeji i galerije trebaju više raditi na svojoj promociji. Za sada su slovenačkim turistima najprimamljivije posjete bogomoljama:

„Vrlo je lijepo, vrlo prijatno, ali se mora malo bolje povezati stvari. Očekujemo više suradnje među turističkim organizacijama ovdje i u Sloveniji, i među institucijama.“

Jahorina i kulturno blago

Među dvanaest turoperatora bila je i Ivana Đokić iz Srbije.

„Prvi put sam ovdje, utisci su jako lepi, narod je gostoljubiv, na sve strane, baš posvećuju pažnju turistima. Ovo što smo obišli, kulturno-istorijske znamenitosti, zaista ostavlja utiske, tako da ćemo se truditi našim građanima i onima koji budu posećivali, da ih dovedemo što više, da plasiramo, da se prodaje, i ture da organizujemo. Ovo je baš lep početak saradnje.“

I pored toga što značajan broj Srbijanaca posjećuje Jahorinu, većina njih bi rado posjetila i Sarajevo, navodi Đokić. Stoga treba čim prije uspostaviti autobusku liniju između ove olimpijske planine i glavog bh. grada.

„Oni uglavnom tamo borave i skijaju, međutim, bilo bi dobro kada bi se uspostavila komunikacija, organizuje neki autobus koji bi dovodio te turiste dovde, neka lokalna organizacija. Gledaćemo da to bude neki izlet, jedan dan, do Sarajeva. Ima svašta lepog da se vidi i jako je prijatno.“

Stručnjak za turizam Miloš Ćuruvija od početka je uključen u projekat „Sarajevo na raskršću svijeta“. On ocjenjuje da su brojne aktivnosti uspjele osvijetliti kulturno blago Sarajeva.

„Sarajevo je grad koji je veoma neposjećen od strane balkanskih turista – to govore statistike i generalno kad izađete, ali ima dosta turista koji dolaze sa strane. Mi, koji smo sa teritorije Balkana, imamo već neku sliku o Sarajevu, međutim, ljudi koji dolaze sa strane nemaju. Cilj nam je kroz ove kulturne rute bio da pokažemo svo kulturno blago Sarajeva, možda više tim ljudima koji dolaze sa strane, i da mi, koji imamo neko ustaljeno mišljenje da je Sarajevo jednako ćevapi, neki noćni život, uopšte taj neki lepši deo koji pamtimo, otvorimo tim ljudima kulturno bogatstvo Sarajeva koje je zaista fascinantno na ovim našim prostorima.“

Manjak parkinga i povećana prisutnost prosjaka na atraktivnim gradskim lokacijama samo su neki problemi sa kojima se suočavaju - pored Sarajeva - i ostale metropole regije. Unaprijediti opštu turističku sliku dugotrajan je proces koji zahtijeva angažman svih subjekata, pa čak i onih izvan države, zaključuje Ćuruvija.

„Mislim da treba da se okrenemo u jednoj dovoljno velikoj bazi nama i da pokušamo da se integrišemo u neki balkanski proizvod. To govorim pre svega za turiste van evropskog prostora, jer oni ne poznaju ni Bosnu, ni Hrvatsku, ni Srbiju, oni poznaju neku staru Jugoslaviju, oni poznaju Balkan kao neki prostor, a mi imamo zaista mnogo toga da ponudimo, Sarajevo pogotovo. Sarajevo je nekako srce svega toga i mislim da tako treba i da ostane. To je pokretač dovođenja turista na ovaj prostor. Svaki će tu benefit da se pojavi, i kod Slovenaca, i kod Hrvata, i u Srbiji, Crnoj Gori. Mislim – na tome treba da se najviše radi.“
  • 16x9 Image

    Zvjezdan Živković

    Magistar komunikologije. Izvještava o kulturi, socijalnim temama i eurointegracijama. Kreira multimedijalne sadržaje i uređuje portal Balkanskog servisa RSE.

XS
SM
MD
LG