Dostupni linkovi

logo-print

Bosnu i Hercegovinu tek nakon podnošenja aplikacije za članstvo u EU čeka mukotrpan rad, koji je trebao 'početi juče', a ne da se pripremamo onog trenutka kada dođe pozitivan odgovor iz Brisela, ističe Tanja Topić, politička analitičarka Fondacije Friedrich Ebert . Da li će to biti uspješno, zavisi od promjene ključnog političkog stava u zemlji, koji se najčešće svodi na blokiranje.

RSE: Kakav je značaj posjete komesara za proširenje Johannesa Hahna zvaničnicima Bosne i Hercegovine? Glavne teme razgovora su reforme i proces evropskih integracija. Posjeta je došla u vrijeme kada u Bosni i Hercegovini nema dogovora o mehanizmu koordinacije, nisu objavljeni rezultati popisa, a pregovori o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u njegovom trgovinskom dijelu će trajati mjesecima.


Topić: Mislim da je ova posjeta veoma važna, zato što ona daje neku vrstu psihološke podrške našim političkim akterima da izdrže u procesu provođenja reformi. Pitanje je, naravno, kako će to biti prihvaćeno kod njih, s obzirom na to da postoji jedna vrsta raskoraka u njihovom ponašanju.Mislim da se mi u ovom trenutku ponašamo kao da Evropska unija treba da postane bh. entitetom, a ne da Bosna i Hercegovina treba da postane članicom Evropske unije. Kažem namjerno 'bh. entitetom' s obzirom na značaj samog pojma entiteta među većinom političkih aktera na ovim prostorima. Mislim da smo se tu negdje 'zaigrali' i da pokušavamo potpuno obrnuti teze, kao da Evropska unija treba da ispuni određene uslove, a ne Bosna i Hercegovina. Vidjeli smo da je predavanjem zahtjeva za članstvo, na neki način otvoren lažni optimizam u političkom prostoru Bosne i Hercegovine, a rezultati, koji su potpuno disonantni tom stavu, trenutno su goruća politička pitanja koja su sva pretvorena u problem. Tu ću pomenuti popis stanovništva, koji je postao političko pitanje, veliki problem, zatim pregovori o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji će trajati ne znamo koliko (očito da će to biti dugo), onda mehanizam koordinacije koji jeste usvojen, pa pošto smo predali zahtjev za članstvo, shvatili smo da nije usvojen, i onda se krenulo u neku vrstu pregovora.

RSE: Spomenuli ste zbrku koja je nastala oko mehanizma koordinacije. Kako Vi vidite cijelu tu situaciju s obzirom na to da je prvo saopšteno da je taj mehanizam dogovoren i objavljen je tekst u Službenim novinama, a zatim su nastavljeni pregovori?


Topić: Ja mislim da cijela ta zbrka, kako ste Vi to nazvali, nije ništa novo. Ona je tipična ilustracija dominantnog političkog stava i ponašanja u Bosni i Hercegovini koji se uglavnom svodi na blokiranje. Mislim da je većina političkih aktera u ovaj proces ušla sa figama u džepu, bez istinske namjere i nastojanja da zaista uradi neophodne reforme i da Bosnu i Hercegovinu vuče ka Evropskoj uniji. Na deklarativnoj razini pokazuje se ta spremnost da se krene ka reformama, a u suštini se ne čini ništa, što jedan dio političkih aktera u ovom procesu ne čini vjerodostojnim. Ne može im vjerovati bh. javnost, ne mogu im vjerovati u potpunosti ni zvaničnici Evropske unije. Tako da je to jedna igra mrcvarenja do iznemoglosti, da na kraju neko bude doveden u poziciju da odustane ili da se u toj mjeri građanima Bosne i Hercegovine zgadi sav reformski put i proces integracija, da na kraju i Evropska unija digne ruke i prepusti nas samima sebi. To očito može biti dio političkog stava odnosno agende jednog dijela političkih aktera u Bosni i Hercegovini.

RSE: Šta mislite o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji – da li je uspješna ili neuspješna? I koliko su u svemu tome prisutni naši unutrašnji politički sukobi, jer očito je da imamo snage koje bi htjele što prije vidjeti svoju zemlju u EU, i druge, koje to koče?


Topić: Mislim da se i u tome vidi sva šizofrenost u našem političkom ponašanju. Na jednoj strani imamo činjenicu da je ova aplikacija zaista klimava, a na drugoj strani ona na psihološkom i marketinškom pogledu predstavlja jedan dobar potez. Dobar je potez zato što smo mi u integracijskom procesu ka Evropskoj uniji skoro pa deceniju stajali. Nije bilo nikakve vrste iskoraka. Pretvarali smo se i sve više tonuli u crnu rupu u koju je Bosna i Hercegovina pretvorena u ovoj regiji Jugoistočne Evrope. Svi su nas susjedi prestigli i svi su napravili taj iskorak koji mi nismo bili u stanju, jer smo tu deceniju sami sebe sputavali. Mislim da je iz tog aspekta važno što je podnešen zahtjev za članstvo u EU, a na drugoj strani – da pokušam ilustrovati ono što sam nazvala šizofrenom situacijom: mi smo vidjeli da je preko noći jedan dio političkih aktera počeo da nam nudi neku vrstu lažnog optimizma i mi bismo tim istim ljudima koji su decenijama blokirali taj proces, odjednom, preko noći, trebali da vjerujemo da su oni promijenili političko ponašanje i svoj stav i da nam nude neku novu vrstu uvjerenja da su spremni na reforme. S druge strane, ne može se nuditi optimistična slika, dok mi u isto to vrijeme sve više vidimo koliko smo propali, koliko smo siromašniji, koliko smo ojađeni, koliko se krše ljudska prava, koliko je ovdje malo pravne države. Tako da postoji jedan veliki raskorak između slike koju nam nude naši lideri kroz cijeli ovaj proces, od usvajanja reformske agende, pa do podnošenje zahtjeva za članstvo, i onog što predstavlja stvarnost i naš život.

RSE: Koliko su realna obećanja nekih naših političara da bi već naredne godine Bosna i Hercegovina mogla početi pregovore o članstvu u Evropskoj uniji?


Topić: Ja mislim da te izjave nisu neutemeljene. Vjerovatno se morao dobiti signal da bi se Bosni i Hercegovini još jednom progledalo kroz prste. Međutim, mislim da nas tek sada čeka jedan težak put, proces koji podrazumijeva puno rada. Da li su naši politički lideri toga svjesni, ne znam. Mislim da su mogli učiti na primjeru Hrvatske, koja je zaista morala da odradi težak, trnovit put. Kao preduslov za sve to što nas čeka bila potrebna jedna vrsta 'resetovanja' cjelokupnog društva i potpuno drugačijeg pogleda i stava o evropskom integracijskom putu Bosne i Hercegovine. Ako zaista mislimo postati članicom, trebali smo početi raditi juče, a ne da se pripremamo tek onog trenutka kada Bosna i Hercegovina dobije pozitivan odgovor iz Brisela.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG