Dostupni linkovi

logo-print

Reformom protiv neefikasnog zdravstva u BiH


Ilustracija

Ilustracija

U Sarajevu je predstavljena druga faza projekta „Reforma javnog zdravstva“ kojeg financira Europska unija u iznosu od 1.200.000 eura. Cilj projekta je poboljšanje javnog zdravstva u BiH, a krajnji korisnici su zdravstveni radnici i građani.

Zdravstvo u Bosni i Hercegovini nije do sada adekvatno odgovaralo na pojave poput raznih vrsta zaraznih bolesti koje su pored velikog broja zemalja zahvatile i Bosnu i Hercegovinu. Cilj projekta „Reforma javnog zdravstva“ je osposobiti zdravstveni sustav u BiH da na vrijeme reagira u slučaju pojava epidemija poput ptičijeg i svinjskog gripa.

„Projekat koji počinjemo nastavak je onog što smo već radili nekoliko godina kroz projekat Evropske unije koji je išao kao IPA projekat. Danas pokušavamo, a to smo tad i naglasili, da iskoristimo projekat za jačanje institucija sistema, za jačanje naših kapaciteta da bismo mogli odgovoriti i onome što je u Evropskoj uniji već prisutno kod zemalja članica, kroz neke pojedine segmente, kao što je prilikom izbijanja neke od epidemija – imali smo ptičji grip, svinjski grip i različite druge probleme koji su epidemiološkog karaktera – sistem upozoravanja, obavještavanja i subordinacije je jako važan, bez obzira gdje on bio. Upravo možda i još važniji kod nas, u Bosni i Hercegovini, zbog veoma složenog koncepta koordinacije rada i načina kako smo mi koncipirani, kako je koncipirana Federacija, kako Republika Srpska“, kaže za RSE Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS:

Jedan od ciljeva ovog projekta je i usklađivanje postojećih zakona u javnom zdravstvu sa smjernicima i propisima Europske unije. Na taj način će se poboljšati planiranje zdravstvenog sustava, te smanjiti korupcija, ističe ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović:

„U Evropsku uniju se ne može ući a da se ne reformišu cjelokupna zakonodavstva, cjelokupan sistem i on će, samim tim, u značajnoj mjeri onemogućiti koruptivne metode i načine na koje se to sada može. Naime, najopasnija i najlošija stvar za svako društvo, za svaki sistem jeste neuređen sistem, jeste anarhija, kada se naprosto ne zna šta ko radi. Onda je građanin prisiljen da svoja prava koja ga inače pripadaju ostvaruje na koruptivan način. Nije nepoznato u mnogim segmentima života da su građani često izloženi i traženju ali i nuđenju i davanju, pa čak i onda kad to treba i ne treba.“

U Bosni i Hercegovini sve je više apela za finansiranje liječenje teških oboljenja izvan zemlje. To se posebno odnosi na razne vrste transplantacija organa. Ministar zdravstva Federacije BiH Rusmir Mesihović, ističe da postoje određeni pomaci i na tom području:

„Ja sam za to da se sve stvari rješavaju sistemski a ne ad hoc. Naravno, kad je u problemu, svako bi se obratio za pomoć. Mi smo u decembru imali susret s ministrom zdravstva Hrvatske i potpisali smo memorandum o suradnji. Naši ljekari iz Federacije BiH idu u Hrvatsku na doedukaciju i sertificiranje za transplantacije koštane srži u svim oblicima u kojima se to radi. Tehnički zadovoljavamo one normative koji su neophodni, kako za odrasle tako za djecu, gdje smo primijetili da se odliva veliki dio novca. Što se tiče onkoloških oboljenja, mi smo imali jedan pristup kada smo krenuli u pravljenje tih doktrina prije pola godine, na prvom mjestu smo konsultirali struku – dakle, struka kako kaže šta je najneuralgičnije i šta je najneophodnije, to smo pokušali da obezbijedimo, naravno, koliko se može u ovoj postojećoj situaciji.“

Martin Rusnak, tim lider projekta EU „Reforme javnog zdravstva u BiH“ kaže: „Glavni fokus ovog projekta jesu zarazne bolesti, sustav ranog upozorenja i ono što se zove 'nacionalni zdravstveni računi'. Imate dosta ljudi koji putuju van zemlje i može se dogoditi da neko od njih dobije neku bolest koja nije tipična za ovo područje, kad treba odmah reagirati.“

Da li je zdravstvo u BiH dovoljno efikasno i ima li propusta, pitali smo građane, čije mišljenje možete poslušati u anketi.



Projekt "Reforma javnog zdravstva" jedna je od tri komponente projektnog prijedloga "Podrška razvoju zdravstvenih sistema u BiH" odobrenog sektoru zdravstva u BiH od Europske komisije za finansiranje u okviru IPA programa za 2008. godinu. Počeo je u prosincu 2011., a završava u prosincu 2013. godine.
  • 16x9 Image

    Ivan Katavić

    Novinarstvom se profesionalno bavi od 2005. godine kada je postao član redakcije sarajevskog dopisništva RSE. Najčešće obrađuje teme iz života običnih ljudi, kulture i sporta.

XS
SM
MD
LG