Dostupni linkovi

logo-print

Sudbina BiH u rukama međunarodne zajednice


Sastanaka političara u BiH, poput mostarskog na 20. godišnjicu Dejtonskog sporazuma u novembru 2015., bilo je bezbroj

Sastanaka političara u BiH, poput mostarskog na 20. godišnjicu Dejtonskog sporazuma u novembru 2015., bilo je bezbroj

Konstruktivni dijalog u okviru zakonskih procedura i postojećeg ustavnog okvira preporučeni je metod kojim političari, prema stavu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, mogu riješiti krizu koja mjesecima potresa Bosnu i Hercegovinu.

Međutim za dogovor je, smatraju političari, kasno.

"Teško je povjerovati da u vremenu predizborne kampanje može doći do nekakvih kolosalnih preokreta i dogovora, jer pretpostavljam da svako od ovih stranaka koji učestvuje u ovim sukobima koji su vezani ili za referendum ili za neko drugo pitanje već misli da je ostvarila uticaj na svoje biračko rijelo kakav je htjela", smatra Ognjen Tadić, potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS).

Nema političkog dogovora o ustavnim pitanjima, kategoričan je Halid Genjac, predsjednik glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA).

"Dogovori izvan Dejtonskog sporazuma i izvan Ustava naravno nisu predmet i moguća tema razgovora, a u ovom slučaju pitanje referenduma je upravo takvo, to je antidejtonski čin i protivustavni akt. Tu se zna čija je uloga i ne treba međunarodna zajednica ovakvim nemuštim riječnikom prati ruke, niti je to moguće. Zna se ko je zadužen za civilnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma i zna se šta je uloga domaćih političara", komentariše Genjac.

Političari za stolom, ali u Beogradu

A upravo će civilna implementacija Dejtona, preciznije Anex 10, okupiti političare za sto, ali u Beogradu, gdje će predstavnici političkog vrha Srbije i RS "detaljno analizirati rad i ponašanja visokog predstavnika". To se ponajviše odnosi na izvještaje visokog predstavnika i njegovo dostavljanje potpisnicama Dejtona, kazao je za Radio Republike Srpske (RS) predsjednik tog entiteta Milorad Dodik.

"To znači da su izignorisali i kršili međunarodni akt kojim je osnovan visoki predstavnik. Ono što hoćemo, upravo da tu dimenziju Anexa 10 Dejtonskog sporazuma sutra stavimo na dnevni red i vidimo na koji način Srbija kao zemlja koja ima pravo i obavezu da dobije te izvještaje to treba i može da zatraži. Sutra će biti prilika da na jedan odgovoran način analiziramo ukupnu situaciju", prokomentarisao je Dodik.

Međutim, Genjac smatra da bi podrška Srbije referendumu u RS, nakon preporuke PIC-a da se on ne održi, značila miješanje u unutrašnje stvari BiH.

"Ako rezultat tog sastanka bude odbrana referenduma ili nekakva podrška referendumu onda imamo ozbiljan problem. Onda je to odustajanje Srbije od obaveza koje je prihvatila potpisivanjem međunarodnog sporazuma i to povlači niz implikacija", upozorava Genjac.

Željko Komšić: Dejtonska BiH nije produkt demokratskih procesa

Željko Komšić: Dejtonska BiH nije produkt demokratskih procesa

U BiH je lakše naći sagovornike na temu podjela, nego za rješenje problema, smatra Željko Komšić, bivši član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte (DF). Očekivati od političara dogovor o takvim pitanjima, kao što to navodi PIC je, smatra, licemjerno.

"BiH ovakva kakva jeste nije produkt demokratskih procesa, nije produkt demokratskog dogovora, nego je ona ovakva kakva jeste u dobroj mjeri produkt potrebe da se zaustavi rat, što se i desilo, a onda i intervencije međunarodne zajednice u smislu i organizacije i funkcionisanja BiH. E, sad očekivati, kao što to PIC očekuje, ili međunarodna zajednica, zovite to kako god hoćete, da smo mi toliko izgrađeno društvo, tolike demokrate, toliko razumni – sa svim kontraverzama koje nas prate, istorijski i politički, malo je previše", ocjenjuje Komšić.

Kutarisati se gladnih i prevarenih

Da političari nisu sposobni za bilo kakve dogovore, ocijenjuje i analitičar Esad Bajtal. Oni ne rješavaju problem, već traže način kako da ih se riješe, što je bitna razlika. Zbog toga im odgovara stanje napetosti, koje, zbog nejasnog definisanja namjera, podupiru i međunarodni faktori.

"Ustav mora biti iznad svega. U jednoj normalnoj državi i zemlji, stvari se moraju rješavati u ustavnom okviru. Dakle, treba prisiliti snage da se dogovore, odnosno, da one koji neće da se dogovaraju treba isključiti iz javnog prostora. To PIK i to međunarodna zajednica zna da to tako treba uraditi i ima mogućnosti da to tako uradi, ima ovlasti kojima može skinuti sa scene sve one koji dovode u pitanje mir i živote građana ove zemlje", kaže Bajtal.

Sve je, konstatuje Bajtal, do međunarodne zajednice.

"Ništa nije do nas. Ovi se ovdje ne mogu ni oko čega dogovoriti, niti im dogovor odgovara. Oni ne znaju riješiti probleme, oni ne mogu riješiti probleme i oni neće da rješavaju probleme. Oni hoće da se problema kutarišu, a problem su nezaposleni, gladni i prevareni. Toga se kutarisati najlakše je strahom, tako što ćete ih otjerati odavde. Recimo, da svi oni nezaposleni i gladni večeras napuste Bosnu i Hercegovinu, oni bi sutra, u četvrtak ujutro, imali riješene probleme", zaključuje Bajtal.

A što se straha i huškanja tiče, onima koji se pozivaju na rat kako bi ostvarili ono što političkim sredstvima ne mogu odgovorila je nedavno u svom tweetu analitičarka Svetlana Cenić:

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG