Dostupni linkovi

logo-print

Reakcije na evropski uspjeh Srbije: Može li BiH brže?


Sjedište Delegacije EU u BiH, Sarajevu, 2011.

Sjedište Delegacije EU u BiH, Sarajevu, 2011.

U procesu približavanja Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina je daleko iza drugih zemalja u regiji. Hoće li uspjeh Srbije, koja je dobila kandidatski status, biti 'zamajac', odnosno može li BiH napredovati brže i sustići izgubljeni tempo?

Srbija je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji što - osim čestitki koje su u susjednu zemlju otišle tim povodom - otvara i pitanje hoće li ta vijest biti podsticajna za Bosnu i Hercegovinu, odnosno za ubrzanje njenog evropskog puta.

Ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija kaže kako je na tu vijest imao pomiješana osjećanja.

„Naime, mi ćemo za mjesec dana slaviti desetu obljetnicu pristupana Vijeću Evrope. To je vrijeme u kojem je Bosna i Hercegovina primljena u Vijeće Evrope. Srbija tada nije bila članica Vijeća Evrope. Srbija je tada bila iza nas, kad su u pitanju evropske integracije, ali smo se tada dogovorili, i jako je bilo važno da naši susjedi s istoka podržavaju da Bosna i Hercegovina uđe u Vijeće Evrope čak i ako to oni nisu. Ja sam tada, kao ministar vanjskih poslova i predsjedavajući Vijeća ministara, imao punu podršku mog kolege Gorana Svilanovića i pokojnog premijera Đinđića. Tada smo se na neki način i vrlo precizno dogovorili da oni podrže nas, a mi ćemo onda biti neko ko će i njih vući za sobom, da i oni idu brže prema evropskim integracijama. Šta se desilo ovih deset godina? Sad su oni ispred nas i mi treba, ustvari, da uradimo nešto slično što smo učinili prije deset godina. Mi treba da podržimo njih da idu što je moguće brže, u nadi da ćemo i mi njih prestići, kao što su oni prestigli nas", rekao je Lagumdžija.

On ocjenjuje da se BiH treba takmčiti kako bi bila što brža na putu ka EU:

"U tom svjetlu mi je drago što je Srbija dobila kandidatski status. To će biti dobar poticaj i za Bosnu i Hercegovinu i vjerujem da će to povećati stepen unutarnje kohezije u Bosni i Hercegovini, tako da ćemo i mi svi zajedno, sa svim svojim različitostima, biti veći advokati bh. evropske budućnosti. Kao što je ogromna stvar za nas to što Hrvatska praktično za manje od godinu dana postaje punopravna članica Evropske unije, i to je velika stvar, ali i to će nas na određeni način natjerati da budemo brži. Vjerujem da je to slučaj i sa Srbijom. Dakle, nama je sad ostao Čikago samit NATO, da probamo do kraja ovog polugodišta pripremiti aplikaciju za kandidatski status. Ukoliko te dvije stvari uradimo, onda je to – što se mene tiče – generacijska stvar iza nas.“

Lazar Prodanović, foto: Midhat Poturović

Lazar Prodanović, foto: Midhat Poturović

Lazar Prodanović, član Komisije Parlamentarne skupštine BiH za evropske integracije, nada se da će BiH do sredine ove godine ispuniti preuzete obaveze i podnijeti aplikaciju za status kandidata.

„Veoma je pozitivna vijest da je Srbija dobila kandidatski status, a Hrvatska ima datum prijema. I Crna Gora ide brzo. Nažalost, Bosna i Hercegovina je na kraju svega toga, uključujući i kad je bila liberalizacija viznog režima. Ono što možemo ovog momenta uraditi jeste da ispunimo obaveze koje bi nam stvorile pretpostavku za aplikaciju za kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropsku uniju", kaže Prodanović.

Podsjećajući da je ostalo još pitanje implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, te kaže da je u tom smislu optimista:

"Uvjeren sam da će do polovine marta doći do pozitivnog pomaka u smislu definisanja makar jednog od dva amandmana na Ustav BiH u smislu ispunjavanja obaveza iz ove presude, akcioni plan i niz drugih pitanja koja bi bila neophodna u smislu odgovora na upitnik EU, a nakon toga bi ostalo da se pojača kapacitet djelovanja izvršne vlasti, prije svega Direkcije za evropske integracije, svih ministarstava uz Savjet ministara, a i zakonodavna funkcija. A i Parlament je na mnogo operativnijem nivou nego što je to bilo u prethodnom sazivu.“

Komparativne prednosti

Nermina Zaimović Uzunović, takođe član Komisije, podsjeća da BiH mora ispuniti više obaveza kako bi mogla podnijeti aplikaciju za članstvo:

„Na početku da pozdravim dodjelu kandidatskog statusa Srbiji. Međutim, Bosna i Hercegovina, onakva kakva jeste, ima sigurno još niz stvari koje su neophodne da bismo imali kredibilnu aplikaciju za kandidatski status. Jedna od njih jeste rješenje problema koji proizilaze iz presude Sejdić-Finci, uklanjanje tih problema. Mislim da je Ustavnopravna komisija, koja je
"Možda treba više političkih a ne nekih drugih uslova da se to riješi, da bi Bosna i Hercegovina dobila mogućnost da podnese aplikaciju za kandidatski status“, kaže
Nermina Zaimović Uzunović
zadužena da nađe rješenje, došla u fazu kada više sama ne može da to riješi i da će se to, kao i mnogi drugi problemi u Bosni i Hercegovini, rješavati na nivou šest lidera vladajućih političkih partija. Ja očekujem, s obzirom da je to jedan od najvažnijih preostalih uslova, odnosno jedan od uslova koji jesu ostali da se ispune prije aplikacije za kandidatski status BiH, da će se naći zajedničko rješenje. Iskreno očekujem da će se ovaj problem riješiti, da nije mnogo ostalo, da možda treba više političkih a ne nekih drugih uslova da se to riješi, da bi Bosna i Hercegovina dobila mogućnost da podnese aplikaciju za kandidatski status.“

Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, ističe kako federalna Vlada neće biti 'usko grlo' u izvršenju obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

„Upravo poučeni nekim dosadašnjim iskustvima, na jednoj od posljednjih sjednica Vlada FBiH je zadužila svako ministarstvo da unutar ministarstava imenuje ljude koji će se baviti i imati ključni zadatak da budu nosioci tih aktivnosti u koordinaciji i pri koordinaciji Vlade Federacije za evropske integracije. Federalna Vlada, sasvim izvjesno, neće biti usko grlo kada je u pitanju protočnost i završavanje onih obaveza koje su obaveze entiteta preko Vijeća ministara na putu evropskih integracija“, navodi Nikšić.

Analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, Duljko Hasić, naglašava značaj mjera koje moraju donijeti političari u Bosni i Hercegovini kako bi se ojačala privreda, popravio poslovni ambijent i smanjila nezaposlenost:

„Organi vlasti na svim nivoima moraju poduzeti odgovarajuće aktivnosti i odgovarajuće rezove, prvenstveno na rješenju problema nezaposlenih – njih 539.000. Naime, taj se trend mora zaustaviti. Mora se stvoriti povoljnija klima da se ljudi zapošljavaju", kaže Hasić.

On tvrdi kako Bosna i Hercegovina ima komparativne prednosti:

"Ja navodim samo jedan slučaj, a to je da sredstva iz osnova PDV-a moraju biti vraćena, dio sredstava, tamo gdje se stvaraju. Ne može sve ići u potrošnju, da se sve po osnovu prihoda u Bosni i Hercegovini potroši na budžetima. Mora se dio vratiti u proizvodne svrhe, zaposliti ljude, otvoriti javne radove, iskoristiti komparativne prednosti ove države. Mora se stvoriti povoljniji poslovni ambijent za poslovne ljude, ograničiti dijelom i zaista ogroman uvoz, odnosno monopol stranih lobija koji vladaju na tržištu Bosne i Hercegovine, koji guše svaku aktivnost u dva pravca. Prvo – vezano za otpočinjanje proizvodnje, i drugo – za plasman tih proizvoda na tržištu Bosne i Hercegovine. To nam dozvoljavaju i odgovarajuće institucije iz te oblasti, i Svjetska trgovinska organizacija i GATT - da možemo zaštititi svoju proizvodnju kako bismo zaposlili odgovarajući broj ljudi.“

*****

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG